STRASBOURG,22.studenoga(Hina)- Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Bela Tonković govorio je u ponedjeljak o pravima manjina na Otvorenom forumu o budućnosti SRJ u Strasbourgu, što ga je organizirao praški institut
Istok-Zapad uz potporu Vijeća Europe.
STRASBOURG,22.studenoga(Hina)- Predsjednik Demokratskog saveza
Hrvata u Vojvodini Bela Tonković govorio je u ponedjeljak o pravima
manjina na Otvorenom forumu o budućnosti SRJ u Strasbourgu, što ga
je organizirao praški institut Istok-Zapad uz potporu Vijeća
Europe.#L#
Naglasivši da je poštivanje prava nacionalnih manjina sastavni dio
stabilnosti svake demokratske države i društva, Tonković je
zatražio da prava hrvatske manjine u SRJ budu priznata u skladu sa
međunarodnim normama o ljudskim pravima, a na što se je SRJ obvezala
u Sporazumu o normalizaciji odnosa s RH.
U trodnevnim raspravama Otvorenog foruma, s više radnih stolova,
sudjelovalo je ukupno šezdesetak predstavnika beogradskih
nevladinih organizacija za ljudska prava, oporbenih srpskih
stranaka i predstavnika crnogorske vlasti, predstavnika
nacionalnih manjina u SRJ, kao i više novinara i urednika
nezavisnih medija iz SRJ.
Riječ je o raspravama predstavnika demokratskih snaga o " SRJ u
budućnosti", raspravama u nastavku tzv. "Bratislavskog procesa"
što ga je inicirao slovački ministar vanjskih poslova i posebni
izasslanik Glavnog tajnika UN Edvard Kukan.
Bela Tonković, koji je sudjelovao u raspravi skupine za nacionalne
manjine obrazlagao je dokument Demokratskog saveza Hrvata u
Vojvodini pod naslovom "Osnove za rješenje hrvatskog pitanja u
SRJ".
On je iznio podatak da danas u SRJ živi ukupno 160.000 Hrvata,
najviše u Vojvodini i Boki Kotorskoj, a kojima nisu priznata prava i
status nacionalne manjine.
SRJ u praksi primjenjuje svoju teoriju o "starim i novim
nacionalnim manjinama". To znači da Beograd, onim nacionalnim
zajednicama koja su u bivšoj SRJ imale status "narodnosti", tj.
nacionalnih manjina, taj status priznaje. Međutim dijelovi
"konstitutivnih naroda (bivše)SFRJ" koje su ostale unutar SRJ, po
po toj su "teoriji" pretvoreni u tzv. "nove nacionalne manjine" i ne
uživaju ista prava kao tzv. "stare nacionalne manjine".
Poseban slučaj čini hrvatska nacionalna zajednica, rekao je
Tonković, prema kojoj se SRJ potpisivanjem Sporazuma o
normalizaciji odnosa s RH (1997.god) obvezala da će joj osigurati
uživanje svih "prava prema međunarodnom pravu".
"Legitimni predstavnici hrvatske nacionalne zajednice su u više
navrata požurivali kod Savezne vlade SRJ i Vlade Republike Srbije
ispunjavanje ove obveze, ali bez uspjeha", rekao je Bela Tonković.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini drži da, u cilju pravednog
rješenja, pitanja statusa i prava pripadnika svih nacionalnih
manjina treba riješiti na razini Ustava SRJ i donošenjem Zakona o
nacionalnim manjinama.
Ta pravna rješenja, po riječima Bele Tonkovića, trebaju počivati na
četiri načela : izjednačavanje položaja "novih" nacionalnih
manjina sa "starima", priznavanje i osobnih i kolektivnvnih prava
manjinskih nacionalnih zajednica, prihvaćanje "kulturne
autonomije" u specifičnim segmentima prosvjete, kulture, znanosti
i medija, te uvođenje "djelotvornih kontrolnih mehanizama" za
ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina, uključujući i
mogućnost utuživanja tih povreda pred međunarodnim sudskim
instancama za ljudska prava.
Otvoreni forum u Strasbourgu nije završio rad donošenjem nekog
zaključnog dokumenta, nego će se o raspravama sačiniti izvješće,
koje će biti dostavljeno svim sudionicima i Vijeću Europe, kao i
drugim zainteresiranim međunarodnim organizacijama i
institucijama.
(Hina) mb sv