BBC 5. XII. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 5. XII. 1999. Iz tiska Britanski premijer Tony Blair pozvao je u Downing Street šefove triju britanskih tajnih služba na sastanak bez presedana kako bi razradili taktiku u borbi protiv organiziranoga kriminala, piše 'The Sunday Times' na svojoj naslovnici. Šef MI5 dr. Stephen Lander, Richard Dearlove iz MI6 i Frances Richards iz GCHQ, vladina ureda za elektronsko špijuniranje, izvijestili su britanskog premijera da su nacionalnoj sigurnosti sada najveća prijetnja upravo međunarodne zločinačke mreže. Šefovi triju britanskih obavještajnih služba su se posljednji put sastali s nekim premijerom nakon jednog minobacačkog napada 1991. godine na Downing Street, podsjeća 'The Sunday Times'. S obzirom na uspjeh mirovnog procesa u Sjevernoj Irskoj, premijer Blair je pristao da se sredstva za borbu protiv terorizma preusmjere. MI6 će pojačati svoje operacije protiv šverca drogom, posebno duž balkanske rute kojom stiže većina narkotika u Veliku Britaniju. MI5 će udvostručiti 10 milijuna funta koje je prošle godine potrošio na borbu protiv organiziranog zločina, GCHQ će započeti s presretanjem kompjutorskih transakcija povezanih s pranjem novca i prisluškivat će međunarodne telefonske razgovore zločinačkih mreža. 'The Sunday Times' iznosi i popis najopasnijih kriminalnih organizacija. Crvena mafija, termin koji pokriva ruske i istočnoeuropske bande, koje nakon što su iscijedile milijarde dolara iz bivšega Sovjetskog saveza švercom i prijevarom, sada ulaze u dionice i nekretnine u Londonu. Albanska mafija, prostitucija, ilegalna emigracija i šverc oružjem - njihove aktivnosti su potaknute rastućom albanskom populacijom u britanskim gradovima i bezakonjem koje vlada na Kosovu. Turski narko-baroni koji jačaju svoju kontrolu nad trgovinom heroinom i jeftinim uvozom eliminiraju konkurenciju. Azijske bande koje švercaju cigaretama, samo su u ovoj godini državnom proračunu Velike Britanije nanijele gubitak od 1,5 milijarde funti. Zapadnoafričke bande, koje šire svoje aktivnosti u falsificiranju kreditnih kartica. Na koncu 'The Sunday Times' podsjeća kako nisu nestala ni stara poznata imena poput talijanske mafije, koja se pokušala ubaciti i u osiguravajuću kompaniju Lloyd's, a niti trijade s Dalekog Istoka koje se pokušavaju infiltrirati u britanski šport. Svi britanski listovi komentiraju - kako procjenjuju - propast Svjetske trgovinske organizacije u Seattleu. 'The Observer' donosi komentar o rečenom debaklu. Korijeni neuspjeha summita, drži komentator, proizlaze iz toga što imamo neuravnoteženu revoluciju. Revolucija gospodarstva i tržišta ne prati odgovarajuće političke i socijalne promjene. Osim toga te će promjene za različite zemlje biti različite. No slobodna tržišta ne mogu dugo funkcionirati, ukoliko ih ne prati demokratska politička kultura. Najgore svojstvo Zapada je nestrpljivost i žurba, upotreba ultimatuma da bi se druga kulture natjerale ne promjene, koje su prebrze za ljude koji moraju živjeti tijekom tranzicije. U takvim se slučajevima mora misliti u vremenskim okvirima od po desetak godina, a ne od godinu ili dvije. Usporavanje i upotreba dugoročnih razvojnih programa sigurno se ne sviđa političarima kojima je jedno oko uvijek na predstojećim izborima, no ipak je riječ o jedinom smislenom putu u reformu, smatra komentator u 'The Observeru', i nastavlja da se širom svijeta ipak mogu primijetiti počeci globalističke politike koja će pratiti globalnu ekonomiju. Pomirenje lokalne i nacionalne demokracije najteži je intelektualni zadatak koji stoji pred današnjim političarima. Ako im to nije bilo jasno prije, nakon Seattlea im je to svakako jasno. WTO je na koncu ipak na strani dobra. Upravo je to potrebno najsiromašnijim zemljama na svijetu. Susret trgovinskih pravila koji će izvršiti pritisak na bogate zemlje da otvor svoja tržišta, a sile zla - to su nacionalistički političari iz zapadnih zemalja koji u prikrajku čekaju na svoju priliku, završava autor analizu u 'The Observeru'. Izgubiti jednu letjelicu na Marsu se može činiti pehom, no izgubiti četiri u deset tjedana je nespretnost svemirskih razmjera, čitamo 'The Sunday Telegraphu'. Ne uspiju li NASA-ini inženjeri uspostaviti kontakt s Mars Polar Landerom, u pitanje može doći ne samo glas NASA-e kao nosioca standarda u istraživanju svemira, već NASA-ina budućnost sama. U rujnu je nekoć ponosna organizacija bila predmetom opće sprdnje kada je Mars Climat Observer tresnuo u površinu Crvenog planeta, zbog toga što letjelica nije mogla shvatiti instrukciju u metričkom sustavu, s obzirom da je bila baždarena na imperijalne jedinice. Sada su na redu neuspjeha prvo 100 milijuna dolara skupi Mars Polar Lander i dvije, svaka po 10 milijuna dolara vrijedne sonde Deep Space 2. Letjelica koja se u petak uvečer trebala spustiti negdje u blizini južnog pola na Marsu, no vijesti o sretnom dolasku nisu stigle do NASA-e. Zadatak dviju sondi veličine nogometnih lopti bio je jednostavan - brzinom od skoro 700 kilometara na sat zabiti se u površinu Marsa i tragati za znakovima vode. Čini se da su sonde svoju kamikaza misiju malo preozbiljno shvatile. Taj niz nasilnih neuspjeha 'The Sunday Telegraph' tumači njezinim korporacijskim motom 'Bolje, brže, jeftinije'. No nakon gubitka geostacionalnog satelita 1997. godine, zamalo upropaštenog satelita za promatranje Sunca prošle godine i nepravilno baždarenog Mars Climat Observera, čini se da NASA postiže posljednji cilj na svojem motu na uštrb prvoga. Sve se skupa može učiniti konačnom kapi koja je prelila čašu za američke porezne obveznike. Nezgodna istina je da oni od svega vrlo malo dobivaju, tek nekoliko fotografija, čak kad misija i uspije. No kad misija propadne sve što ostane je hrpa željeza na nekoj udaljenoj stijeni u svemiru i organizacija na zemlji čiji su najbolji dani davno prošli, čitamo u 'The Sunday Telegraphu'. (BBC)