ZAGREB, 1. prosinca (Hina)ZAGREB - Hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges, koji predvodi hrvatsko izaslanstvo na ministarskoj konferenciji WTO-a u Seattleu, sastao se u utorak s talijanskim ministrom vanjske trgovine Pierom
Fassinom, priopćeno je u srijedu iz hrvatskog ministarstva gospodarstva. Tijekom razgovora Porges je sugovornika upoznao s blokadom prijama Hrvatske u WTO koja je nastala zbog spora Francuske i SAD-a oko audio-vizualnih usluga. Ministar Fassino je istaknuo puno podršku Italije prijamu Hrvatske u WTO, te iskazao spremnost da na različitim razinama predstavnika EU potakne pitanje razrješenja navedenog problema. Fassino se također zanimao za zdravlje predsjednika RH Franje Tuđmana i političko stanje u zemlji. Članovi hrvatskog izaslanstva danas bi trebali imati sastanke s nekolicinom visokih dužnosnika WTO-a, a ministar Porges i s mađarskim kolegom Atillom Chikanom, stoji u priopćenju ministarstva gospodarstva.MOSKVA - Prvi krug ruskih predsjedničkih izbora održat će se 4. lipnja, a drugi krug tri tjedna poslije, prema amandmanu koji su u srijedu prihvatili zastupnici Dume (donji dom parlamenta). Tekst znatno pooštrava zahtjeve koji se postavljaju pred
ZAGREB, 1. prosinca (Hina)
ZAGREB - Hrvatski ministar gospodarstva Nenad Porges, koji
predvodi hrvatsko izaslanstvo na ministarskoj konferenciji WTO-a u
Seattleu, sastao se u utorak s talijanskim ministrom vanjske
trgovine Pierom Fassinom, priopćeno je u srijedu iz hrvatskog
ministarstva gospodarstva.
Tijekom razgovora Porges je sugovornika upoznao s blokadom prijama
Hrvatske u WTO koja je nastala zbog spora Francuske i SAD-a oko
audio-vizualnih usluga. Ministar Fassino je istaknuo puno podršku
Italije prijamu Hrvatske u WTO, te iskazao spremnost da na
različitim razinama predstavnika EU potakne pitanje razrješenja
navedenog problema. Fassino se također zanimao za zdravlje
predsjednika RH Franje Tuđmana i političko stanje u zemlji.
Članovi hrvatskog izaslanstva danas bi trebali imati sastanke s
nekolicinom visokih dužnosnika WTO-a, a ministar Porges i s
mađarskim kolegom Atillom Chikanom, stoji u priopćenju
ministarstva gospodarstva.
MOSKVA - Prvi krug ruskih predsjedničkih izbora održat će se 4.
lipnja, a drugi krug tri tjedna poslije, prema amandmanu koji su u
srijedu prihvatili zastupnici Dume (donji dom parlamenta).
Tekst znatno pooštrava zahtjeve koji se postavljaju pred
potencijalne kandidate, obvezujući ih, primjerice, da prijave
svoje prihode i prihode članova uže obitelji (supug/supruga i
djeca) tijekom dvije posljednje godine.
Drugi krug izbora održao bi se 25. lipnja, što je novost u odnosu na
prethodne izbore kada je drugi krug slijedio dva tjedna nakon
prvoga.
Idući predsjednički izbori u Rusiji donijet će kraj razdoblja
Borisa Jeljcina, koji je vodio Rusiju od 1991.
TEHERAN - Iranski ministar vanjskih poslova Kamal Harazi objavio je
u srijedu u Teheranu da će idućeg ponedjeljka u Moskvi voditi misiju
Organizacije islamske konferencije (OIK) o Čečeniji.
Na konferenciji za novinare Harazi je istaknuo da se radi o "misiji
prikupljanja obavijesti", a ne "posredničkoj misiji". Osim Irana,
koji trenutačno predsjedava OIK-om, u misiji će biti predstavnici
Maroka, Katara i Burkine Faso, kazao je.
"Odlazimo u Moskvu kako bismo razmotrili stanje u Čečeniji. Ne
želimo biti posrednici, to niti kanimo niti planiramo", rekao je
šef iranske diplomacije istaknuvši pritom da je "muslimanski
svijet zabrinut zbog prolijevanja krvi čečenskih muslimana te da
OIK želi pridonijeti kraju rata".
MOSKVA - Rusko ministarstvo vanjskih poslova uskoro će službeno
zatražiti da američka diplomatkinja optužena za špijunažu "napusti
Rusiju", doznaje se u srijedu iz izvora ministarstva.
Cheri Leberknight - "uhvaćena na djelu u činu špijunaže", kako je
objavila Moskva - "bit će zamoljena da uskoro napusti zemlju, možda
već i danas", priopćio je ured za novinstvo ruskog ministarstva.
Prema riječima glasnogovornika Savezne službe sigurnosti (FSB,
bivši KGB) Aleksandra Zdanoviča, druga tajnica političkog odjela
američkog veleposlanstva Cheri Leberknight pokušala je od ruskog
državljana saznati vojne tajne.
NEVE-ILAN - Izraelci i Palestinci počeli su u srijedu ujutro u Neve-
Ilanu blizu Jeruzalema novi krug pregovora o konačnom statusu
Zapadne obale i pojasa Gaze.
Pregovaračka izaslanstva sastaju se po sedmi put i trebaju do
veljače donijeti okvirni sporazum kojim će utvrditi glavne crte
konačnog sporazuma koji bi strane potpisale u rujnu, a obuhvaćao bi
sljedeća pitanja: palestinske izbjeglice, židovska naselja,
status Jeruzalema, podjelu vode, određivanje granica i sporazume o
sigurnosti.
Izraelski pregovarač, koji je želio ostati neimenovan, izrazio je u
utorak sumnje u mogućnost postizanja tih ciljeva.
HAMBURG - Američki ministar obrane William Cohen oštro je u srijedu
kritizirao smanjenje troškova za obranu u Njemačkoj, uputivši
poziv vladi u Berlinu da preuzme jednu od glavnih europskih uloga u
planovima NATO-a za moderniziranjem oružanih snaga.
U oštro sročenom govoru pred njemačkim generalima i admiralima,
Cohen je kritizirao odluku Berlina da vojsci namjeni tek 1,5 posto
domaćeg bruto proizvoda što, prema njegovim riječima, nije
dovoljno, a osim toga upućuje i pogrešne signale drugim
saveznicima, posebice novim članicama, Poljskoj, Mađarskoj i
Češkoj.
Njemačka minimalno smanjuje vojnu potrošnju sa 47,8 milijardi
maraka u ovoj na 47,7 milijardi maraka u 2000. godini unatoč otporu
ministra obrane Rudolfa Scharpinga i vojnih čelnika.
Cohen pak upozorava da će "odluke Njemačke u nekoliko narednih
mjeseci imati duboki i trajni utjecaj ne samo na naciju već i na
Sjevernoatlantski savez u cjelini".
PEKING - Indonezijski predsjednik Abdurahman Wahid stigao je u
srijedu u trodnevni službeni posjet Pekingu, samo mjesec dana nakon
njegova izbora na čelo države.
Nakon svečanog prijama organiziranog u Velikoj palači naroda u
Pekingu, službeno je predviđen Wahidov sastanak s kineskim
predsjednikom Jiangom Zeminom.
Indonezijski izvori prenose da bi dvojica čelnika trebala
razgovarati o bilateralnim odnosima, ali i o pitanjima poput
privremene uprave UN-a u Istočnom Timoru i o međunarodnoj
intervenciji u regionalnim sukobima.
RIM - Talijanski premijer Massimo D'Alema od danas u boravi
dvodnevnom posjetu Libiji, što je prvi posjet jednog europskog
premijera Tripoliju od kada je UN ukinuo sankcije toj državi.
Sankcije su bile uvedene jer Libija nije izručivala odgovorne za
podmetanje eksploziva u zrakoplov koji se srušio nad
Lockerbeejem.
D'Alema će nastojati u razgovoru s domaćinom, libijskim
predsjdnikom Moamarom Gadafijem otvoriti novi put suradnje između
dvije zemlje, ali i između Libije i Europe. Italija je za Libiju
najvažniji trgovinski partner. Više od 20 posto libijskog uvoza
stiže iz Italije. Rim ima oko 4.000 milijarde lira viška u
trgovinskoj razmjeni s Tripolijem. No, osim trgovinskih sporazuma,
od kojih je jedan i za stvaranje mješovitog poduzeća za
urbanizaciju Libije, postignut je i dogovor o zajedničkoj borbi
protiv terorizma.
MARSEILLE - Nekoliko stotina vlasnika koča u srijedu je svojim
brodicama blokiralo nekoliko luka i naftnih terminala na
mediteranskom dijelu francuske obale izražavajući na taj način
prosvjed zbog previsokih pristojbi.
Naftni terminali u Fos-sur-Meru, Laveri i u blizini Marseillea, te
luke Marseille, Toulon, Martigues, Port-de-Bouc i Sete blokirane
su, pa brodovi ne mogu uplovljavati niti isplovljavati.
Zbog odvojenog prosvjeda prekinut je i željeznički promet u
jugoistočnom dijelu Francuske, treći dan zaredom. Demonstranti
izražavaju nezadovoljstvo načinom primjene novoga zakona o
smanjenju tjedne radne satnice s 39 na 35 sati.
DILI - Jose Ramos Horta, vođa borbe za neovisnost Istočnog Timora,
za što je dobio i Nobelovu nagradu za mir, vratio se u srijedu u to
područje nakon 24-godišnjeg egzila.
Ramos Horta (49) pobjegao je iz Istočnog Timora tri dana prije
invazije indonezijske vojske 7. prosinca 1975. Nakon toga postao je
glasnogovornik borbe za slobodu Istočnog Timora u inozemstvu.
ARUSHA - Bivši južnoafrički predsjednik Nelson Mandela imenovan je
u srijedu u Arushi (Tanzanija) novim posrednikom za mirovni proces
u Burundiju.
Mandela, kojega su imenovali šefovi vlada i država regije Velikih
Jezera, zamijenit će na toj dužnosti tanzanijskog predsjednika
Juliusa Nyererea, koji je preminuo 14. listopada.
TOKIO - Japanska sekta optužena da je 1995. izvela napad nervnim
plinom u tokijskoj podzemnoj željeznici, u kojem je poginulo 12, a
ozlijeđeno na tisuće ljudi, ispričala se u srijedu za svoje
"različite zločine".
"Iskreno se ispričavamo žrtvama i obiteljima žrtava", rekao je
predstavnik sekte Tatsuko Muraoka.
"Kao rezultat praćenja odvijanja suđenja u nizu slučajeva u koje je
upleten Aum Shinri Kyo (sekta Vrhovne istine), zaključili smo da ne
možemo poricati da su neke pristaše sekte u to vrijeme bili upleteni
u te incidente", rekao je.
(Hina) ii