FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 29. XI. PR: HRV. ČISTIH RUKU-DOBITAK

HR-E-VLADA-IZBORI-STRANKE-Vlada-Političke stranke-Izbori-Organizacije/savezi AU 29. XI. PR: HRV. ČISTIH RUKU-DOBITAK AUSTRIJADIE PRESSE29. XI. 1999.Put u Europu"Bliži se kraj jednog razdoblja u Hrvatskoj. Doduše, otegnuto i mukotrpno umiranje predsjednika Franje Tuđmana priječi nasljednike da poletno i samouvjereno gledaju u budućnost; no, takva situacija pruža i vrijeme za razmišljanje.Povijesno dostignuće umirućeg predsjednika nije gotovo nimalo sporno u njegovu narodu: nakon 80-godišnje pripadnosti Jugoslaviji, koju su mnogi smatrali stranputicom, Tuđman je poveo Hrvatsku u državnu neovisnost. Osim toga, oslobodio je tri dijela zemlje, koje su zaposjeli Srbi (te na kojima je tek dijelom živjelo većinsko srpsko stanovništvo). Doduše, hrvatski Predsjednik učinio je to vojnim udarima - od kojih je jedan izveden uz pomoć međunarodne zajednice. Nadalje, hrvatski Predsjednik potaknuo je srpsku manjinu na iseljavanje iz Hrvatske, što je i te kako izazvalo kritike već i u samoj Hrvatskoj. Hrvatski Predsjednik učinio je to s jedne strane za vrijeme vojne operacije protiv krajine, gdje je živio dio Srba, a s druge stranke restriktivnim zakonima, koji su naveli i brojne Srbe iz velikih gradova da Hrvatskoj okrenu leđa.
AUSTRIJA DIE PRESSE 29. XI. 1999. Put u Europu "Bliži se kraj jednog razdoblja u Hrvatskoj. Doduše, otegnuto i mukotrpno umiranje predsjednika Franje Tuđmana priječi nasljednike da poletno i samouvjereno gledaju u budućnost; no, takva situacija pruža i vrijeme za razmišljanje. Povijesno dostignuće umirućeg predsjednika nije gotovo nimalo sporno u njegovu narodu: nakon 80-godišnje pripadnosti Jugoslaviji, koju su mnogi smatrali stranputicom, Tuđman je poveo Hrvatsku u državnu neovisnost. Osim toga, oslobodio je tri dijela zemlje, koje su zaposjeli Srbi (te na kojima je tek dijelom živjelo većinsko srpsko stanovništvo). Doduše, hrvatski Predsjednik učinio je to vojnim udarima - od kojih je jedan izveden uz pomoć međunarodne zajednice. Nadalje, hrvatski Predsjednik potaknuo je srpsku manjinu na iseljavanje iz Hrvatske, što je i te kako izazvalo kritike već i u samoj Hrvatskoj. Hrvatski Predsjednik učinio je to s jedne strane za vrijeme vojne operacije protiv krajine, gdje je živio dio Srba, a s druge stranke restriktivnim zakonima, koji su naveli i brojne Srbe iz velikih gradova da Hrvatskoj okrenu leđa. Povratak Srba na područja u hrvatskoj krajini na kojima su nekada živjeli napreduje jako sporo ali ne bi trebalo zaboraviti da je njihov povratak dio začaranoga balkanskog kruga: naime, domove povratnika zaposjele su izbjeglice iz drugih dijelova Hrvatske ili iz Bosne i Hercegovine, a oni će ih pak napustiti tek kada druge izbjeglice iziđu iz njihovih domova. Kritici je bila izložena i Tuđmanova politika prema Bosni: jedno od njegovih najgorih djela bio je vjerojatno njegov pokušaj postizanja dogovora s Miloševićem o podjeli Bosne i Hercegovine. Taj plan, doduše, nije uspio ali ga je Tuđman u početku pokušao provesti vojnom silom protiv volje Bošnjaka da bi nakon završetka sukoba formirao i posebnu hrvatsku državu u Bosni, koja je formalno odavno ukinuta ali de facto još postoji i ometa srastanje Bosne i Hercegovine. Napokon - i to je vjerojatno za Hrvate bio najbolniji aspekt Tuđmanova razdoblja - bivši general i bivši komunist uspostavio je autokratsku vlast u kojoj vladaju pravna nesigurnost, korupcija, klijentska privreda i samovolja. Naravno, Hrvatsku iz proteklih godina nije moguće usporediti s ustaškom državom iz vremena Drugoga svjetskog rata kao što neprijatelji Hrvatske neprekidno čine. No, Tuđmanova lutanja bila su dovoljna da zapriječe put u Europu. Danas, deset godina nakon junačkog utemeljenja države i ratnih zbivanja koje u Zagrebu nazivaju 'velikim domovinskim ratom', mnogi Hrvati preferiraju europsku pravnu državu razvijenog turizma, prosperitetne privrede i dobrog ugleda među susjedima. Oporba to već odavno zna. Bude li sada - kao što se očekuje - napokon zaista od birača dobila mandat za vladanje, Hrvatskoj bi se mogao otvoriti novi put - onaj koji vodi u Europu. Odreknu li se Hrvati velikih gesta, povijesne garde pred predsjedničkom palačom i velikohrvatske radikalne ideologije, taj im put neće biti pretjerano dug. Oni koji žele ući u europsku kuću moraju doći očišćenih cipela i napola čistih ruku a puno toga govori u prilog Hrvatskoj. Strateški položaj između južne i srednje Europe, obrazovano i dobro školovano stanovništvo, privredni potencijal, duga obala, koja je desetljećima mamila turiste: Hrvatska bi sa svime time bila dobitak za Europu", ističe Irene Miller.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙