HR-E-VLADA-IZBORI-STRANKE-Vlada-Političke stranke-Izbori-Organizacije/savezi AU 29. XI. PR: HRV. ČISTIH RUKU-DOBITAK AUSTRIJADIE PRESSE29. XI. 1999.Put u Europu"Bliži se kraj jednog razdoblja u Hrvatskoj. Doduše, otegnuto i mukotrpno
umiranje predsjednika Franje Tuđmana priječi nasljednike da poletno i samouvjereno gledaju u budućnost; no, takva situacija pruža i vrijeme za razmišljanje.Povijesno dostignuće umirućeg predsjednika nije gotovo nimalo sporno u njegovu narodu: nakon 80-godišnje pripadnosti Jugoslaviji, koju su mnogi smatrali stranputicom, Tuđman je poveo Hrvatsku u državnu neovisnost. Osim toga, oslobodio je tri dijela zemlje, koje su zaposjeli Srbi (te na kojima je tek dijelom živjelo većinsko srpsko stanovništvo). Doduše, hrvatski Predsjednik učinio je to vojnim udarima - od kojih je jedan izveden uz pomoć međunarodne zajednice. Nadalje, hrvatski Predsjednik potaknuo je srpsku manjinu na iseljavanje iz Hrvatske, što je i te kako izazvalo kritike već i u samoj Hrvatskoj. Hrvatski Predsjednik učinio je to s jedne strane za vrijeme vojne operacije protiv krajine, gdje je živio dio Srba, a s druge stranke restriktivnim zakonima, koji su naveli i brojne Srbe iz velikih gradova da Hrvatskoj okrenu leđa.
AUSTRIJA
DIE PRESSE
29. XI. 1999.
Put u Europu
"Bliži se kraj jednog razdoblja u Hrvatskoj. Doduše, otegnuto i
mukotrpno umiranje predsjednika Franje Tuđmana priječi
nasljednike da poletno i samouvjereno gledaju u budućnost; no,
takva situacija pruža i vrijeme za razmišljanje.
Povijesno dostignuće umirućeg predsjednika nije gotovo nimalo
sporno u njegovu narodu: nakon 80-godišnje pripadnosti
Jugoslaviji, koju su mnogi smatrali stranputicom, Tuđman je poveo
Hrvatsku u državnu neovisnost. Osim toga, oslobodio je tri dijela
zemlje, koje su zaposjeli Srbi (te na kojima je tek dijelom živjelo
većinsko srpsko stanovništvo). Doduše, hrvatski Predsjednik
učinio je to vojnim udarima - od kojih je jedan izveden uz pomoć
međunarodne zajednice. Nadalje, hrvatski Predsjednik potaknuo je
srpsku manjinu na iseljavanje iz Hrvatske, što je i te kako izazvalo
kritike već i u samoj Hrvatskoj. Hrvatski Predsjednik učinio je to s
jedne strane za vrijeme vojne operacije protiv krajine, gdje je
živio dio Srba, a s druge stranke restriktivnim zakonima, koji su
naveli i brojne Srbe iz velikih gradova da Hrvatskoj okrenu leđa.
Povratak Srba na područja u hrvatskoj krajini na kojima su nekada
živjeli napreduje jako sporo ali ne bi trebalo zaboraviti da je
njihov povratak dio začaranoga balkanskog kruga: naime, domove
povratnika zaposjele su izbjeglice iz drugih dijelova Hrvatske ili
iz Bosne i Hercegovine, a oni će ih pak napustiti tek kada druge
izbjeglice iziđu iz njihovih domova. Kritici je bila izložena i
Tuđmanova politika prema Bosni: jedno od njegovih najgorih djela
bio je vjerojatno njegov pokušaj postizanja dogovora s Miloševićem
o podjeli Bosne i Hercegovine. Taj plan, doduše, nije uspio ali ga
je Tuđman u početku pokušao provesti vojnom silom protiv volje
Bošnjaka da bi nakon završetka sukoba formirao i posebnu hrvatsku
državu u Bosni, koja je formalno odavno ukinuta ali de facto još
postoji i ometa srastanje Bosne i Hercegovine.
Napokon - i to je vjerojatno za Hrvate bio najbolniji aspekt
Tuđmanova razdoblja - bivši general i bivši komunist uspostavio je
autokratsku vlast u kojoj vladaju pravna nesigurnost, korupcija,
klijentska privreda i samovolja. Naravno, Hrvatsku iz proteklih
godina nije moguće usporediti s ustaškom državom iz vremena Drugoga
svjetskog rata kao što neprijatelji Hrvatske neprekidno čine. No,
Tuđmanova lutanja bila su dovoljna da zapriječe put u Europu.
Danas, deset godina nakon junačkog utemeljenja države i ratnih
zbivanja koje u Zagrebu nazivaju 'velikim domovinskim ratom',
mnogi Hrvati preferiraju europsku pravnu državu razvijenog
turizma, prosperitetne privrede i dobrog ugleda među susjedima.
Oporba to već odavno zna. Bude li sada - kao što se očekuje - napokon
zaista od birača dobila mandat za vladanje, Hrvatskoj bi se mogao
otvoriti novi put - onaj koji vodi u Europu. Odreknu li se Hrvati
velikih gesta, povijesne garde pred predsjedničkom palačom i
velikohrvatske radikalne ideologije, taj im put neće biti
pretjerano dug. Oni koji žele ući u europsku kuću moraju doći
očišćenih cipela i napola čistih ruku a puno toga govori u prilog
Hrvatskoj. Strateški položaj između južne i srednje Europe,
obrazovano i dobro školovano stanovništvo, privredni potencijal,
duga obala, koja je desetljećima mamila turiste: Hrvatska bi sa
svime time bila dobitak za Europu", ističe Irene Miller.