SAVJETOVANJE "OBRAMBENI SUSTAVI KROZ STOLJEĆA"

PULA, 26. studenoga (Hina) - Drugoga dana Petoga međunarodnoga arheološkog savjetovanja "Obrambeni sustavi kroz stoljeća", koje se održava u Puli, podastrta su izlaganja o istarskom području koje obiluje bedemima od prapovijesnih gradina do srednjega, čak i novoga vijeka. #L# Klara Buršić-Matijašić govorila je o bedemima i ulozi istarskih gradina napominjući kako tehnika bedema i vrata nije osobito raznolika. Posebno se osvrnula na antičko razdoblje Pule kada počinje gradnja pulskih bedema. Zanimljiva je tema bila regija "Monkodonja i njezina okolica u prapovijesti", o čemu je izlagala Kristina Mihovilić. Monkodonja je brončanodobno gradinsko naselje kod Rovinja, jedna od mnogobrojnih prapovijesnih utvrda - Castelliera (Kasteljera) na kojoj su pronađeni brončani i keramički predmeti. Bernard Hansoel iz Berlina govorio je o iskopinama u Monkodonji iz 1979. prema kojima se mogla pratiti organizacija gradnje tog naselja odnosno utvrde. Na vrhu same utvrde, po istraživanjima, nalazio se kamenolom iz kojega se upotrebljavao kamen za najvažnije kvadratne građevine. Biba Teržan iz Ljubljane govorila je o početcima kasteljarske kulture. Ona je obrazložila dataciju Monkodonje, podijelivši je u tri-četiri faze, u rano, srednje i početak kasnog brončanog doba koje seže 14.-13. stoljeće prije Krista. Aleksandra Faber iz Zagreba govorila je o tehnici gradnje i datiranju prapovijesnih i ranoantičkih bedema u priobalju Ilirika. Ta studija obuhvaća vremenski raspon od 4. i 3. stoljeća prije Krista, do ranocarskog doba Rimskoga Imperija. Neke spoznaje o bedemima Pule iznijela je u svom predavanju Alka Starac istaknuvši kako se na temelju arheoloških istraživanja od prije dvije godine kod Herkulovih vrata u Puli došlo do spoznaje da je gradnja tih vrata s gradskim bedemima datirana u razdoblje od 46. do 44. godine prije Krista. Govorila je i o fortifikacijskim utvrdama koje su okruživale sama vrata i značenju gradskih bedema, odnosno kula s obiju strana Herkulovih vrata. Austrijska vlast je u prvoj polovici 19. stoljeća pristupila rušenju gradskih zidina. Pedeset godina kasnije počeo je obrnuti proces otkopavanja, otkrivanja i konzervacije pulskih gradskih bedema koje i danas traje, istaknula je Alka Starac. Antička Pula svojim raskošnim spomenicima oduvijek je plijenila pozornost putopisaca, slikara i putnika, ali i umjetnika i graditelja. Iz blještavila antike spomenici su utonuli u zaborav srednjega vijeka, istaknula je u predavanju Kristina Đin, koje je govorilo o "Obrambenom sistemu grada Pule na mapama starih majstora". U 15. i 16. stoljeću, vremenu europske renesanse, pulski spomenici postaju svrha proučavanja i dokumentiranja umjetnika, arhitekata, pisaca i slikara. Kroz skice, crteže i zapise vidi se da su se pulskim bedemima bavili vrsni majstori poput Falconetta, Micelangela Bounarotija, fra Giokonda, posebno Paladija, Piranesia, dvojica braće Jamesa i Alberta Adama. Robert Matijašić iz Pule govorio je o ostacima gradskoga ulaza na mjestu kasnijih Zlatnih vrata, koje očevidno pripada trenutku osnivanja rimske kolonije u Puli u prvom stoljeću prije Krista. Vlasta Begović-Dvoržak iz Zagreba predstavila je kasnoantički fortifikacijski sklop Kastrum - Petrovac na Brijunima. Ta fortifikacija jedna je od važnijih postaja na plovnom putu Jadranskim morem koji je uspostavio Justinijan. Kastrum je imao ulogu u osiguranju trgovačkih i pomorskih putova između istočnih i zapadnih dijelva nekadašnjega Rimskoga Carstva. Osobitu važnost imao je u doba istočnogotsko-bizantskog rata od 538. do 555., kada je ishodište ratnih operacija bizantske vojske i važna pomorska baza posebno u vrijeme boravka bizantskog vojskovođe Belizara u Puli, od 544. godine. Guido Rosada iz Padove govorio je o gradu Nezakciju, iz Desete Italske Regije. Skup se nastavlja poslije podne kada će biti riječi o rimskoj Jaderi (Zadar), Asseriji, Naroni, Saloni, šibenskom području i kasnoantičkim utvrdama u Sinjskom polju. (Hina) ta mc