PULA, 25. studenoga (Hina) - Plovni putevi u antičko doba, ali i prije njega prolazili su uz istočnu obalu Jadrana zbog njezine razvedenosti koja je pružala zaštitu. Konfiguracija tla i klimatske prilike, vjetrovi (jugo i bura)
uvjetovali su trase plovidbenih puteva od otoka do otoka što je utjecalo na organizaciju naselja i luka koji su nastajali od prapovijesti do srednjega vijeka. O nastanku tih naselja govorilo se u popodnevnom dijelu Međunarodnoga arheološkog savjetovanja "Obrambeni sustavi kroz stoljeća" u Puli.
PULA, 25. studenoga (Hina) - Plovni putevi u antičko doba, ali i
prije njega prolazili su uz istočnu obalu Jadrana zbog njezine
razvedenosti koja je pružala zaštitu. Konfiguracija tla i
klimatske prilike, vjetrovi (jugo i bura) uvjetovali su trase
plovidbenih puteva od otoka do otoka što je utjecalo na
organizaciju naselja i luka koji su nastajali od prapovijesti do
srednjega vijeka. O nastanku tih naselja govorilo se u popodnevnom
dijelu Međunarodnoga arheološkog savjetovanja "Obrambeni sustavi
kroz stoljeća" u Puli. #L#
O trasformaciji suhozidnih gradinskih naselja u srednjem brončanom
i željeznom dobu u gradnju bedema klesanim blokovima pod utjecajem
grčke i helenističke civilizacije, što se zbilo u doba antike,
govorio je Zdenko Brusić. Naveo je primjere Jadere, Anone i Aserije
na prostoru Liburnije.
Primjer zatvorenog obrambenog sustava u prapovijesti i antici
predočio je sustavom gradinskih naselja otoka Hvara, Marin
Zaninović. Spomenuo je 13 gradinskih lokaliteta koji su u izravnoj
funkciji nadzora plovidbenih puteva širega područja otoka Hvara,
odnosno toga dijela istočnojadranske obale.
Još jedan primjer fortifikacija naveo je na primorskom obronku
Velebita između Senja i Karlobaga Miroslav Glavičić. On je pokazao
kontinuitet tih utvrđenja koja istu funkciju imaju u antici kao i u
prapovijesti.
U dijelu savjetovanja koji donosi rezultate najnovijih arheoloških
istraživanja Smiljan Gluščević izvijestio je o najznačanijem
ovogodišnjem podvodnom arheološkom otkriću bronačnoj statui
Apoksiomeni - strugači, staroj 2000 godina. Ta je statua krajem
travnja pronađena i izvađena na lokalitetu Vela Orjula u lošinjskom
akvatoriju. Gluščević je predstavio proces vađenja te statue i
početku njegove desalinizacije u bazenu Obučnog centra Specijalne
policije u Lošinju. Kako se očekuje da nakon dugogodišnjeg postupka
konzervacije i restauracije ta hrvatska bronca bude izložena na
otoku Lošinju, Jasminka Čus Rukonić je prezentirala tri moguće
lokacije za njezin trajni smještaj, odnosno prezentaciju na Velom i
Malom Lošinju.
Međunarodno arheološko savjetovanje u Puli nastavlja se sutra.
(Hina) ta gk