US 23. XI. CSM NUKLEARKE I EU

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 23. XI. 1999. Nuklearne zapreke članstvu u Europskoj uniji Lucian Kim se javlja iz Češke Republike: "Ovo je jedina zemlja u Europi koja uskoro planira otvoriti novu nuklearnu elektranu. Poput mnogih svojih susjeda iz bivšega istočnog bloka, Republika Češka naslijedila je program nuklearne energije stvoren u Sovjetskom Savezu. Ipak, dok se reformističke vlade u regiji bore za priključenje Europskoj uniji, mnogi otkrivaju da bi njihovi nuklearni reaktori mogli postati kamen spoticanja na teškom putu prema europskim integracijama. Na summitu u Helsinkiju sljedećega mjeseca, Europska će unija odlučiti hoće li proširiti svoje pregovore o brzom priključenju na dodatne zemlje, osim šest sadašnjih kandidatkinja Poljske, Republike Češke, Mađarske, Estonije, Slovenije i Cipra. S takvim nadama, Slovačka i Litva nedavno su utvrdile nadnevke za zatvaranje svojih nuklearnih elektrana. Bugarska također razmatra skoro zatvaranje svojih reaktora. Danas bivši sateliti Sovjetskoga Saveza ne ovise o atomskoj energiji ništa više od zapadne Europe. No iako sovjetski nacrti nisu tehnički inferiorni zapadnim modelima, slaba kvaliteta izgradnje izaziva sumnje u sigurnost tih reaktora. Zapadna Europa još pamti černobilsku katastrofu iz 1986. Njemačka i Austrija od svojih istočnih susjeda traže napuštanje toga sve manje popularnog izvora energije. Sedam od deset bivših komunističkih zemalja koje traže članstvo u Europskoj uniji imaju nuklearne elektrane. No od sedam reaktora u sovjetskom stilu, čije je zatvaranje preporučilo Europsko povjerenstvo, nijedan nije zatvoren. 'Mislim da će pitanje nuklearne energije imati važnu ulogu u priključenju Europskoj uniji', kaže Petr Krs, zamjenik predsjednika Češkoga državnog ureda za nuklearnu sigurnost u Pragu. Pa ipak, on dodaje da je jedan od glavnih problema za aspirante na priključenje Europi nedostatak atomskih sigurnosnih standarda, koji bi vrijedili za čitavu Europu. 'Modernizacija bi započela i bez Europske unije', kaže Krs, misleći na velike promjene koje je njegov ured zatražio za spornu češku elektranu koja se gradi u Temelinu. U tu je nuklearnu elektranu, čija je izgradnja započela 1980. po sovjetskim nacrtima, uloženo više od 2 milijarde dolara, a radovi se završavaju sa zapadnom tehnologijom američke kompanije Westinghouse. U svibnju, kad je češka vlada odlučila dovršiti skupu elektranu Temelin, oko 65 kilometara udaljenu od austrijske granice, stigle su pokude njezinih zapadnih susjeda. Beč je upozorio da bi odluka mogla otežati češko priljučenje Europskoj uniji. Njemački ministar zaštite okoliša Jurgen Trittin rekao je da to 'nije razborit korak, s gledišta integracija u Europsku uniju.' Poput Republike Češke, susjedna se Slovačka susrela sa sličnim protivljenjem Austrije, zbog dviju nuklearnih elektrana. Od preuzimanja vlasti prije godinu dana, prozapadno orijentirana vlada u Bratislavi trudi se priključiti prvoj skupini kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji. No iako je Europska unija pohvalila nedavne političke reforme u Slovačkoj, njezin nuklearni program i dalje izaziva probleme. (...) Litva je jednako željna da uđe u pregovore o priključenju Europskoj uniji. Litvanski nuklearni reaktori u Ignalini najveći su u svijetu i jedini su reaktori černobilskog tipa izvan Rusije i Ukrajine. Iako Ignalina pokriva kojih 80% proizvodnje energije u toj zemlji, litvanski je parlament prošloga mjeseca glasovao za zatvaranje prvog reaktora do 2005. i donošenje odluke o sudbini drugoga uređaja 2004., s tim da bi zatvaranje vjerojatno uslijedilo 2009. Bugarska, unatoč nedavnom napretku u gospodarskim reformama, najviše zaostaje u nuklearnoj sigurnosti. Planiralo se da će četiri od šest uređaja u nuklearnoj elektrani Kozloduj biti zatvorena do 1998., no ipak svi oni još rade. U listopadu je bugarska vlada najavila da će započeti pregovarati s Europskom unijom o brzom zatvaranju reaktora. Europska je unija naznačila da pregovori o priključenju ovise o zatvaranju Kozloduja. Zapadni pritisak često izaziva provale razočarenja u malim, siromašnim zemljama bivšega istočnog bloka. U ožujku se bugarski premijer Ivan Kostov potužio da su zahtjevi za zatvaranje Kozloduja 'besmislena zapovijed' koja će 'uništiti čak i to malo konkurentnosti koju zemlja ima'. Energetski analitičar Matthes kaže da su nuklearne elektrane simboli nacionalnog suvereniteta. S pritiskom međunarodnih ustanova, 'one dobivaju političke dimenzije koje nemaju veze ni s energijom ni sa sigurnošću'. (...) On dodaje da je za Europsku uniju ključno da zemljama kandidatkinjama pruži energetsku alternativu. U posjetu Litvi ovoga mjeseca, povjerenik Europske unije za proširenje Gunter Verheugen obećao je 20 milijuna pomoći godišnje za zatvaranje prvog reaktora u Ignalini. On je za slične projekte pomoć ponudio i Bugarskoj."