SLO 9.XI.-DELO-GLOBALIZACIJA

SLOVENIJA DELO 9. XI. 1999. Povezivati se ili ne "Što u suvremenom svijetu globalizacija znači za položaj malih država i kako bi to trebalo utjecati na integracije u Europi uz jasno poštivanje nacionalnog identiteta? O tomu se može raspravljati na dugo i široko i teško se domoći jedinstvenog mišljenja, no to nije ni bila nakana dvodnevne međunarodne konferencije na ljubljanskom fakultetu za društvene znanosti, koja pokušava odgovoriti upravo na ta pitanja. Uvodni dio, u ponedjeljak, svejedno je naznačio da je unatoč brojnim bojaznima i za male države gotovo neizbježno da se uključe u razne integracije a u ovom dijelu svijeta ponajprije u Europsku uniju. Dvojbe dakako ostaju, jer se i na račun globalizacije sukobljavaju mišljenja. S jedne se strane mogu vidjeti njezine osobito pozitivne značajke koje primjerice John Dunning (sveučilište Reading) promatra ponajprije kroz prizmu svjetskoga kapitalizma i mogućnosti koje donose takozvana neposredna ulaganja, a pri tomu upozorava na neke nedostatke koji se pojavljuju na tržištu kao bitni sastojci globalizacije. Među njima je i nejednaka raspodjeljenost sredstava, jer poznato je da na globalizaciju najviše utječu neposredna strana ulaganja: njihov izvor su ponajprije multinacionalne kompanije a one vrlo pozorno biraju gdje će im ulaganja najviše donijeti. Tako možda treba procijeniti i podatak da multinacionalke ostvaruju 30 posto svjetskog BDP-a, a ujedno same daju 80 posto svih ulaganja i obavljaju polovicu svjetske trgovine. Glavni savjetnik Međuameričke banke za obnovu i razvitak Louis Emmerij više naglašava manje ugodnu stranu globalizacije, jer ona, po njegovu uvjerenju, osobito posljednjih godina ne štedi s novim socijalnim problemima. Kako drukčije razumjeti, razmišljao je, da je njegov rodni Rotterdam jedan od najbogatijih gradova, veliko trgovačko i lučko središte, dok istodobno čak 30 posto njegovih stanovnika živi posve 'marginalizirano'. Stupanj nezaposlenosti i u Nizozemskoj je dostigao neugodnih 10 posto. Više od sto država sada ima čak manji BDP nego prije sedam godina. Bilo bi uistinu bolje kad bi se države najprije povezivale regionalno prije nego što se na široko rastegnu globalizacijskim procesom? Sloveniji će dakako koristiti što brže uključivanje u EU, no pri tomu ne smije zanemariti svoje kulturne korijene. Poljska i Mađarska nastoje se uključiti u uniju među prvim novim članicama. Kako je naveo poljski ministar vanjskih poslova Dariusz Rosati, treba se bojati da će širenje unije unijeti nove podjele među državama, osobito jugoistočne Europe, a i drugdje. Dioba će se dogoditi ponajprije na granici između gospodarski naprednijih i zaostalijih država, jer će prve ući u EU, a drugima to vjerojatno neće uspjeti. Iskustva iz nekih ranijih širenja unije, recimo s Irskom, Španjolskom i Portugalom pokazuju kako su silovit razvitak doživjele upravo nove članice te zajednice. Sada se može ponoviti priča u ponešto izmijenjenom obliku: prve nove članice unije uživat će brojne posebne pogodnosti, zacijelo i dodatna neposredna ulaganja, pa će se brže razvijati. Oni koji neće biti u tom vlaku, ne mogu očekivati da će ga ikada uloviti" - piše Stojan Žitko.