ISTANBUL, 19. studenoga (Hina) - Trećom plenarnom sjednicom u petak je u Istanbulu počeo drugi dan rada summita OESS-a, a u noćašnjim pregovorima su razlike u stajalištima oko Čečenije dovoljno prevladane da se Povelja o europskoj
sigurnosti ipak potpiše i tako spriječi neuspjeh summita.
ISTANBUL, 19. studenoga (Hina) - Trećom plenarnom sjednicom u petak
je u Istanbulu počeo drugi dan rada summita OESS-a, a u noćašnjim
pregovorima su razlike u stajalištima oko Čečenije dovoljno
prevladane da se Povelja o europskoj sigurnosti ipak potpiše i tako
spriječi neuspjeh summita.#L#
Najvažniji dokument skupa u Istanbulu trebao je biti potpisan još u
četvrtak, ali je njegovo potpisivanje najprije odgođeno, a potom,
prema neslužbenim izvorima, čak i dovedeno u pitanje, zbog
nemogućnosti približavanja stajališta SAD i Rusije oko Čečenije.
Dodatno je cijelu situaciju otežao ruski predsjednik Jeljcin kad je
nakon samo pet minuta naprasno napustio sastanak s francuskim
predsjednikom Jacquesom Chiracom i njemačkim kancelarom Gerhardom
Schroederom, na kojem su oni pokušali posredovati u omekšavanju
ruskih stajališta, i uz to im poručio: "Ovo je gubljenje vremena, pa
ja idem doma rješavati probleme u Čečeniji".
Nakon toga se i Francuska usprotivila potpisivanju povelje,
tvrdeći da bi potpisivanje dokumenta u kojem se govori o europskoj
sigurnosti u trenutku kad u neselektivnim ruskim napadima u
Čečeniji ginu civili bilo "licemjerno i nemoralno".
No, nepotpisivanje povelje označilo bi neuspjeh istanbulskog
summita, a po katastrofičnijim prognozama ugrozilo bi i sam OESS,
pa su vodeći političari svijeta u intenzivnim pregovorima u noći sa
četvrtka na petak, čini se, ipak uspjeli postići kompromis.
Povelja o europskoj sigurnosti je zapravo temeljni dokument
Organizacije za europsku sigurnost i suradnju koji se po političkom
značenju, kažu hrvatski diplomatski izvori, može usporediti s
Poveljom UN.
"To je opsežan dokument koji definira ulogu OESS-a kao organizacije
koja najsveobuhvatnije tretira probleme sigurnosti na sjevernoj
hemisferi u idućem stoljeću", kaže isti izvor.
U preambuli tog dokumenta stoji da su se šefovi država ili vlada
zemalja članica OESS-a suglasili da:
- usvoje Platformu o sigurnosnoj suradnji s ciljem jačanja suradnje
između OESS-a i drugih međunarodnih organizacija i institucija;
- razrade ulogu OESS-a u mirovnim operacijama, čime bi se bolje
odražavao sveobuhvatni pristup OESS-a sigurnosti;
- stvore 'Rapid Expert Assistance and Co-operation Teams (REACT)',
odnosno stručne timove za brzu pomoć i suradnju;
- prošire mogućnosti za obavljanje policijskih djelatnosti u cilju
održavanja zakona i ponovne uspostave reda;
- utemelje Operacijski centar u kojem će se planirati i
raspoređivati misije OESS-a;
- osnaže savjetodavni proces unutar OESS-a osnivanjem Pripremnog
odbora u sklopu Stalnog vijeća OESS-a.
No, iako je prioritetno područje OESS-ove aktivnosti sigurnost, u
sferu njegova djelovanja spadaju i područja ljudskih prava,
demokracije, pa čak i gospodarstva, te se Povelja bavi i njima.
Osim Povelje za europsku sigurnost, sudionici summita usvojit će i
Završnu deklaraciju koja se, za razliku od Povelje, bavi aktualnim
kriznim žarištima u svijetu (Balkan, Zakavkazje) i u kojoj se, kako
se doznaje, u jednom odlomku spominje i Hrvatska, podsjećajući na
već poznate međunarodne zahtjeve glede povratka izbjeglica, izbora
i medija.
(Hina) dam ii