POČEO "POSLJEDNJI VELIKI SUMMIT TISUĆLJEĆA"

ISTANBUL, 18. studenoga (Hina) - Uvodnim riječima turskog premijera Bulenta Ecevita u četvrtak je u Istanbulu počeo "posljednji veliki summit tisućljeća", kako su sastanak na vrhu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju već nazvali neki njegovi sudionici.#L# Prvom plenarnom sjednicom, koja je upravo u tijeku, predsjedava Poljska, čije izaslanstvo na summitu predvodi predsjednik Aleksander Kwasniewski. Pred kraj prijepodnevnog rada summita predviđeno je da se sudionicima plenarne konferencije obrati i voditelj hrvatskog izaslanstva u Istanbulu, premijer Zlatko Mateša. Nakon stanke za ručak, summit se nastavlja drugom plenarnom sjednicom kojoj će predsjedati austrijski predsjednik Thomas Klestil. Očekuje se da službeni dio prvog dana rada summita završi konferencijom za novinare norveškog ministra vanjskih poslova Knuta Vollebaeka, koji bi u funkciji predsjedavajućeg OESS-a trebao iznijeti sukus najvažnijih događaja. U petak je predviđena jedna plenarna sjednica, pod predsjedanjem Norveške, i završna riječ domaćina Turske, a summit će završiti konferencijom za novinare. Tijekom dva dana summita, vođe izaslanstava 54 zemlje članice OESS- a, među kojima i američki predsjednik Bill Clinton, ruski Boris Jeljcin, francuski Jacques Chirac i njemački kancelar Gerhard Schroeder, raspravljat će o najvažnijim svjetskim problemima u ovom trenutku, a očekuje se da tijekom summita budu potpisana ili usvojena četiri dokumenta. Po političkoj je težini svakako najvažnija Povelja o europskoj suradnji, ključni dokument kojim se OESS prvi put od svojeg osnutka prije pet godina ustrojava kao formalna organizacija. "To je opsežan dokument koji definira ulogu OESS-a kao organizacije koja najsveobuhvatnije tretira probleme sigurnosti na sjevernoj hemisferi u idućem stoljeću", izjavio je jedan visoki hrvatski diplomatski izvor. Osim Povelje, na summitu OESS-a usvojit će se i Završna deklaracija, koja se, za razliku od Povelje, bavi aktualnim kriznim žarištima u svijetu (Balkan, Zakavkazje) i u kojoj se u jednom ulomku spominje i Hrvatska, podsjećajući na već poznate međunarodne zahtjeve glede povratka izbjeglica, izbora i medija. Nakon dvije godine pregovaranja, u Istanbulu će biti nadograđen i potvrđen tzv. "Bečki dokument" (Vienna document) koji striktno regulira mjere za jačanje povjerenja među zemljama članicama, a prije svega transparentnost u vojnim pitanjima. Posljednji dokument koji će biti usvojen bit će dorađeni sporazum o Konvencionalnim vojnim snagama (CFE), koji se odnosi na reguliranje količine konvencionalnog naoružanja. Taj je sporazum potpisan još na summitu u Parizu 1990., neposredno nakon završetka Hladnog rata, pa Hrvatska, kao i sve ostale zemlje koje njime tada nisu obuhvaćene, u njemu ne sudjeluje. Osim ta četiri bitna dokumenta, summitom će se provlačiti još mnoge druge teme. Očekuje se da će dominantna tema biti kriza u Čečeniji, a prema dosadašnjima najavam očekuje se i oštra kritika zapadnih političara načina na koji Rusija pokušava riješiti taj problem. No Rusi, čije je izaslanstvo u Istanbulu brojno i na najvišoj razini, već su najavili da na summit ne dolaze "okrenuti i drugi obraz". "Zapad nema pravo kritizirati Rusiju zato što istrebljuje ubojice i teroriste na svom teritoriju" (Jeljcin) ili "Najodlučnije ćemo odbaciti svaki pokušaj miješanja u unutarnje stvari Ruske Federacije" (Ivanov), samo su neke od izjava uoči dolaska ruskih dužnosnika u Tursku. Kao paradigma suprotstavljenosti dviju strana, već je najavljeno da će susret američkog i ruskog predsjednika biti najhladniji dosad, tijekom kojega će se međusobno oslovljavati s "Predsjedniče", umjesto s Bob, odnosno Bill, kako su to činili u prošlosti. Osim Čečenije, jedna od tema sastanka bit će i Cipar, koji je u posljednji trenutak, odlukom predsjednika ciparskih Turaka Raufa Denktasha da ipak sudjeluje na mirovnim pregovorima u SAD početkom prosinca, propustio možda čak i glavnu ulogu na summitu. Čelnici zemalja OESS-a također će raspravljati i o sukobu između Azerbejdžana i Armenije oko Nagorno-Karabaha, osobito u svjetlu nedavnog ubojstva armenskog premijera i sedmorice drugih dužnosnika u zgradi parlamenta, a očekuje se i potpisivanje iznimno važnog sporazuma o naftovodu od Bakua do Ceyhana. Na marginama summita održat će se i značajni sastanci poput onoga organizacije za Crnomorsku gospodarsku suradnju ili organizacije za Sigurnost i suradnju jugoistočne Europe a, već standardno za OESS, dosta će vremena biti posvećeno i pitanjima zaštite ljudskih prava. U svezi Hrvatske, koju u Turskoj, uz premijera Matešu, predstavljaju i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Mate Granić te veleposlanik pri OESS-u u Beču Mario Nobilo, najveće zanimanje, prema diplomatskim izvorima, pobuđuju tri stvari - stanje u zemlji s obzirom na zdravlje predsjednika Tuđmana, regularnost izbora i mandat misije OESS-a i one će dominirati mnoštvom bilateralnih sastanaka koje će hrvatski dužnosnici imati u Istanbulu. Ministar Granić već se u srijedu susreo s norveškim ministrom vanjskih poslova Knutom Vollebaekom, a zasad je potvrđeno da će u četvrtak razgovarati s ministrima vanjskih poslova Ruske Federacije Igorom Ivanovom, Njemačke Joschkom Fischerom, Portugala (koji idući predsjeda EU) Jaimeom Gamom i Poljske Bronislawom Geremekom. Istodobno će se premijer Mateša tijekom dana susresti s premijerima Grčke i Turske Kostasom Simitisom i Bulentom Ecevitom. Za Hrvatsku vrlo važan, iako globalno na rubu summita, bit će i radni doručak ministara vanjskih poslova zemalja članica Pakta o stabilnosti s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright, na kojem će se pokušati ostvariti pomak u odnosu na summit u Sarajevu. Ministar Granić rakao je da su SAD, traženjem tog neformalnog sastanka, zapravo "željele uputiti poruku o svojoj privrženosti Paktu i želji da on što bolje funkcionira". Na sastanku u Istanbulu trebao bi se imenovati i novi Visoki povjerenik OESS-a za nacionalne manjine, a odredit će se i zemlja koja će OESS-om predsjedati 2001. (Hina) dam sd