IT-18.XI.-LA STAMPA- SOLANA INTERVJU

ITALIJA LA STAMPA 18. XI. 1999. Još jedna teška kriza za Europsku uniju "Javier Solana upravo je kazao Europskom parlamentu da za Rusiju 'ne može biti vojnog rješenja u Čečeniji', i priprema se otputovati na sastanak OESS-a u Istanbulu, gdje će svjetski vođe pokušati ugasiti čečenski požar. U svom prvom intervjuu nekom talijanskom listu otkako je prije mjesec dana postao 'Mr. Pesc', odgovorni za vanjsku politiku i zajedničku europsku sigurnost, objašnjava zašto petnaestorica primjenjuju s Moskvom meku liniju i zašto je nužno da Unija u brzom roku napravi vojnu strukturu, makar ona može značiti katkad i bolne odluke za nacionalne proračune. - Gospodine Solana, kakvog smisla ima potpisati sporazum o smanjenju konvencionalnih snaga s Rusima u ovom trenutku? = To je stanje koje se razvija, odlučit će se sljedećih sati, pa i u svjetlu ruskog ponašanja. Raspoređivanje postrojba u Čečeniji je privremeno i razmatrano je u okviru sporazuma. No istina je da bi bilo bizarno imati summit OESS-a, a da Organizacija ne može igrati nikakvu ulogu u sadašnjim sukobima, posebno onom čečenskom. Nadam se da postoji način da OESS nađe takvu ulogu, bilo s političke točke gledanja, bilo s one koja se odnosi na humanitarni dio. - Što očekujete od Jeljcina? - Ne znam što će učiniti Jeljcin, no u Istanbulu ruski će se Predsjednik susresti s Chiracom, kancelarom Schroederom, Clintonom, a postoje i osobni odnosi koji imaju važnost. - Kakva sredstva pritiska na Rusiju ima Europa? = Ona politička, koje je u ponedjeljak iskoristilo vijeće ministara vanjskh poslova EU-a zauzevši jako tvrdo stajalište. Moglo bi se djelovati i preko Međunarodnoga monetarnog fonda, no vjerujem da za to nema razloga, jer bi se time riskiralo destabilizirati stanje u Rusiji. - Sve u svemu, gospodarske sankcije nisu provedive? = Ne mislim da bi ih bilo jako mudro primijeniti. Rusko je stanje gospodarski osjetljivo, i ne znam bi li sa sankcijama stvorili više problema nego što ih želimo riješiti. A ne mislim ni da SAD ili Kanada imaju namjeru iskoristiti gospodarski instrument. Osim toga, ne smijemo zaboraviti da treba održavati pritisak na međunarodni terorizam, niti se može dovesti u pitanje teritorijalni integritet Rusije. - Glede toga, što odgovarate onima koji kažu da Europa koristi dvije mjere za Kosovo i Čečeniju? = Kažem da se ne mogu primijeniti isti kriteriji na različite krize: Srbija nije Rusija, Čečenija nije Kosovo. - Prijeđimo na europsku obranu. U ponedjeljak su ministri obrane petnaestorice dali prvi blagoslov europskoj sili koja bi mogla djelovati izvan ili unutar NATO-a. Što to znači? = Da bi se imalo težinu u međunarodnoj politici, težinu koju Europa zasad nema, nužno je imati usklađeniju vanjsku politiku, koja bi mogla biti poduprta i silom vojnog tipa. I prvi je put Europa spremna ići u tom pravcu. Postoji politička volja za djelovanjem, te da se to brzo učini. No potrebne su vojne strukture koje danas ne postoje, a koje su od temeljne važnosti za našu vjerodostojnost: na papiru imamo milijun ljudi, no bilo ih je teško naći 40.000 za slanje na Kosovo. - Strukture koje su skupe... = Ono što treba učiniti jest restrukturirati vojne izdatke. Problem je u tome što imaju oružane snage zamišljene za obranu državnih granica, dok se sada trebaju pripremiti na misije izvan granica za takozvane 'zadaće Petersberga', održavanja mira. - To u prijevodu znači da će petnastorica morati potrošiti više? = Za neke zemlje nije dovoljno restrukturirati troškove, bit će nužno potrošiti nešto više. (...)"