ZAGREB, 17. studenoga (Hina)ISTANBUL - Summit u Istanbulu, posljednji u ovom stoljeću, potpuno će definirati ustroj OESS-a, njegove mehanizme i zadatke, rekao je u srijedu u Istanbulu potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova
RH Mate Granić. Ministar Granić to je rekao u kraćoj izjavi za novinare nakon dolaska u najveći turski grad, u kojem će u četvrtak i petak biti održan sastank na vrhu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Hrvatsko izaslanstvo na sastanku će predvoditi premijer Zlatko Mateša koji je u Tursku stigao zajedno s ministrom Granićem."Prioritet OESS-a je sigurnost, ali on obuhvaća i područja ljudskih prava, demokracije, gospodarstva i drugih, pa trenutačno djeluje u 17 zemalja svijeta, među kojima je i misija u Hrvatskoj", rekao je Granić. "Zato će se i Hrvatska naći u jednom pasusu Završne deklaracije summita koji podsjeća na već poznata očekivanja međunarodne zajednice - povratak izbjeglica, slobodne i poštene izbore i slobodu medija, ali u jednom prihvatljivom tonu", rekao je novinarima Granić. Hrvatski je ministar rekao da su tekstovi Povelje o europskoj sigurnosti i Završne deklaracije već gotovo usuglašeni, što je veliki uspjeh u kojem je aktivno sudjelovala i hrvatska misija pri OESS-u na čelu s veleposlanikom Mariom Nobilom.
ZAGREB, 17. studenoga (Hina)
ISTANBUL - Summit u Istanbulu, posljednji u ovom stoljeću, potpuno
će definirati ustroj OESS-a, njegove mehanizme i zadatke, rekao je
u srijedu u Istanbulu potpredsjednik vlade i ministar vanjskih
poslova RH Mate Granić. Ministar Granić to je rekao u kraćoj izjavi
za novinare nakon dolaska u najveći turski grad, u kojem će u
četvrtak i petak biti održan sastank na vrhu Organizacije za
europsku sigurnost i suradnju. Hrvatsko izaslanstvo na sastanku će
predvoditi premijer Zlatko Mateša koji je u Tursku stigao zajedno s
ministrom Granićem."Prioritet OESS-a je sigurnost, ali on obuhvaća
i područja ljudskih prava, demokracije, gospodarstva i drugih, pa
trenutačno djeluje u 17 zemalja svijeta, među kojima je i misija u
Hrvatskoj", rekao je Granić. "Zato će se i Hrvatska naći u jednom
pasusu Završne deklaracije summita koji podsjeća na već poznata
očekivanja međunarodne zajednice - povratak izbjeglica, slobodne i
poštene izbore i slobodu medija, ali u jednom prihvatljivom tonu",
rekao je novinarima Granić. Hrvatski je ministar rekao da su
tekstovi Povelje o europskoj sigurnosti i Završne deklaracije već
gotovo usuglašeni, što je veliki uspjeh u kojem je aktivno
sudjelovala i hrvatska misija pri OESS-u na čelu s veleposlanikom
Mariom Nobilom.
ISTANBUL - Summit šefova država ili vlada zemalja OESS-a, koji se u
četvrtak i petak održava u Istanbulu, obilježit će prije svega
potpisivanje nekoliko iznimno važnih dokumenata, osobito Povelje o
europskoj sigurnosti. To je zapravo temeljni dokument Organizacije
za europsku sigurnost i suradnju, ključni dokument koji se, kako se
doznaje iz hrvatskih diplomatskih izvora, može usporediti s
Poveljom UN. "To je opsežan dokument koji definira ulogu OESS-a kao
organizacije koja najsveobuhvatnije tretira probleme sigurnosti
na sjevernoj hemisferi u idućem stoljeću", kaže isti izvor.
Povelja ne samo što definira politička načela OESS-a, već
"predstavlja i veliki pravni pomak u statusu organizacije", jer
određuje pravila njezina funkcioniranja, tvrdi isti izvor.
Osim Povelje, na summitu OESS-a usvojit će se i Završna
deklaracija, koja se, za razliku od Povelje, bavi aktualnim kriznim
žarištima u svijetu (Balkan, Zakavkazje) i koja, kako se doznaje,
"u jednom pasusu, pretežito afirmativnom, spominje i Hrvatsku".
Nakon dvije godine pregovaranja, u Istanbulu će biti nadograđen i
potvrđen tzv. "Bečki dokument" (Vienna document) koji striktno
regulira mjere za jačanje povjerenja među zemljama članicama, a
prije svega transparentnost u vojnim pitanjima.
Posljednji dokument koji će biti usvojen bit će tzv. CFE, koji se
odnosi na reguliranje količine konvencionalnog naoružanja.
Osim ta četiri bitna dokumenta, tijekom dva dana summita očekuje se
usvajanje nekolicine deklaracija o mnogim u ovom trenutku gorućim
pitanjima, poput stanja na Kavkazu, Balkanu ili u središnjoj
Aziji.
ISTANBUL - Ruski predsjednik Boris Jeljcin rekao je u utorak, po
dolasku u Istanbul na summit Organizacije za europsku sigurnost i
suradnju (OESS), da će Rusija na summitu podržati usvajanje
Europske povelje o sigurnosti, pod uvjetom da se u taj dokument
prije usvajanja ne unesu neke promjene. "Ako je (povelja) kao što je
bilo ranije dogovoreno, onda da, mi ćemo je poduprijeti", rekao je
Jeljcin po dolasku na summit 54- člane organizacije. Očekuje se da
će dvodnevnim summitom, koji će se početi u četvrtak, dominirati
sukob u Čečeniji, gdje je Rusija prije šest tjedana pokrenula vojnu
kampanju protiv separatističkih gerilaca.
ISTANBUL - Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u
srijedu je izvršila snažan pritisak na Rusiju kako bi čelnici te
zemlje sukob u Čečeniji riješili pregovorima, jer on negativno
utječe na povoljan ishod sastanka na vrhu koji će u Istanbulu početi
u četvrtak. Predsjednik OESS-a Knut Vollebaek izjavio je kako je
tekst revidiranog sporazuma kojim se ograničavaju konvencionalne
snage u Europi spreman, ali njegovo potpisivanje ovisi o drugome
sporazumu koji se odnosi na čečenski sukob.Sukob u Čečeniji
prepreka je i za usvajanje "povelje o sigurnosti", kojom bi se
uredili odnosi između 55 zemalja članica. 80 posto povelje već je
gotovo, kazao je norveški ministar vanjskih poslova.
BELFAST - Irska republikanska armija (IRA) u srijedu je priopćila
da će imenovati osobu koja će započeti pregovore s posrednikom u
pregovorima o razoružanju u Sjevernoj Irskoj, javila je Irska
novinska agencija. Prema tom priopćenju, predstavnik IRA-e bit će u
kontaktu s čelnikom odbora za razoružanje, umirovljenim kanadskim
generalom Johnom de Chastelainom. "IRA je spremna osnažiti mirovni
proces i u skladu s tim (...) čelništvo IRA-e imenovat će
predstavnika koji će stupiti u pregovore s generalom Johnom de
Chastelainom i Nezavisnim međunarodnim odborom za razoružanje",
kaže se u priopćenju. Probritanski unionisti i irski republikanci u
utorak su objavili da bi mogli okončati pat-poziciju koja već 20
mjeseci koči provođenje sporazuma od Velikog petka 1998.
BRUXELLES - Europska unija obećala je u srijedu financirati
dugoročnu obnovu Kosova s više od 500 milijuna dolara, dok je u
Bruxellesu počeo međunarodni sastanak donatora. Svjetska banka i
Europska komisija ocjenjuju da će u samo pet idućih godina za obnovu
trebati 2,3 milijarde dolara. Međutim, regionalni direktor
Svjetske banke Chris Poortman, inače i supredsjedatelj sastanka,
istaknuo je da će prioritet biti osigurati 1,1 milijardu dolara za
2000.
NEW YORK - Američki veleposlanik pri UN-u Richard Holbrooke dobio
je tešku zadaću da zemlje članice i tajništvo UN-a uvjeri kako je
926 milijuna dovoljno da plati 1,52 milijarde duga SAD svjetskoj
organizaciji, a još ih pritom mora nagovoriti da smanje američki
udio u financiranju rada i mirovnih operacija UN-a. U srijedu,
prema najavi, s tim će pitanjima suočiti svoje goste, predstavnike
većeg broja ključnih zemalja članica UN-a, na prijamu u povodu
ustoličenja Donalda Haysa, novog američkog predstavnika za
preustroj i upravljanje UN-om. Holbrooke ima jasno postavljena
ograničenja američkog Kongresa da američki dug UN-u isplati sa 926
milijuna dolara uz skoro jednaki broj postavljenih uvjeta - od
zabrane trošenja novca za programe planiranja obitelji do trajnog
smanjenja udjela SAD u financiranju rada UN-a.
MOSKVA - Povratak hladnoratovskim odnosima isključen je unatoč
nesuglasicama Rusije i Zapada oko brojnih pitanja međunarodne
strategije, ocijenio je u srijedu prvi zamjenik ministra vanjskih
poslova Aleksandar Avdejev, prenosi agencija Interfax. "Uvjeren
sam da povratak na hladni rat nije moguć", pojasnio je Avdejev uoči
početka summita OESS-a (Organizacije za sigurnost i suradnju u
Europi) 18. i 19. studenoga u Istambulu gdje će važna tema biti
pitanje ruske operacije u Čečeniji, koju Zapad osuđuje. Odnosi
Rusije i Zapada "ne prolaze razdoblje napetosti i krize" ocijenio
je Avdejev priznavši ipak da se razmimoilaženja Moskve i Zapada
odražavaju na ozračje međusobnih odnosa.
MOSKVA - Rusija je u srijedu ispalila dva pokusna balistička
projektila, koji mogu nositi i nuklearne glave, iz podmornice koja
se nalazi u Barentsovom moru, priopćila je ruska mornarica.#L#
Mornarica je u izjavi priopćila da su projektili lansirani u
razmaku od dva sata, te da su rakete uspješno pogodile mete na
ruskom vojnom poligonu koji se nalazi na poluotoku Kamčatki. Prvi
čovjek mornarice, admiral Vladimir Kurojedov rekao je da su pokusna
ispaljivanja provedena ranije nego što je planirano zbog američkih
planova o proturaketnoj obrani.
MADRID - Bivšeg vođu baskijske separatističke organizacije ETA,
Jose Luisa Alvareza Santacristinu, poznatijeg pod nadimkom Txelis,
francuska je policija u srijedu izručila Španjolskoj. #L#
Txelis je po dolasku u Madrid prebačen u policijsku postaju u
madridskoj zračnoj luci. On će biti izveden pred španjolski
Nacionalni sud, objavili su policijski izvori.
Bivši šef ETA-e uhićen je 29. ožujka 1992. u Bidartu na jugozapadu
Francuske. U Francuskoj je osuđen zbog povezanosti s kriminalcima,
nakon čega je u francuskom zatvoru odslužio sedmogodišnju kaznu.
(Hina) dh dh