US 16. XI. IHT CRVENI KRIŽ

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 16. XI. 1999. Vrijeme za suradnju humanitarnih djelatnika i poslovnog svijeta "Na mostu između Ženeve i Lausanne neka je vragolasta osoba naškrabala: 'Prvo moramo globalizirati obveze.' Ne poistovjećujem se često s grafitima, ali anonimni je autor imao pravo", piše Cornelio Sommaruga, predsjednik Međunarodnog povjerenstva Crvenog križa. "Globalizacija je, naravno, u osnovi financijski i gospodarski fenomen. No iznenadna plima i oseka kapitala koja odlikuje globalizaciju može imati duboke učinke na sukobe i humanitarne krize. Tko glavne snage globalnih financija poziva na odgovornost, kad se to dogodi? I slično, kada politika neke rudarske ili naftne kompanije nepovoljno utječe na sukob? U prošlosti između humanitaraca i poslovnog svijeta nije bilo mnogo dijaloga. (...) Poslovni svijet nije dio tradicionalne liste naših sugovornika - vlade, boraca, drugih agencija za pomoć - s kojima izaslanici Međunarodnog odbora Crvenog križa surađuju u zonama sukoba. Mislimo da je vrijeme da se to promijeni. Prije iznošenja nekih zamisli o tome kako bi to trebalo provesti, važno je ustvrditi da Crveni križ ni na koji način nije protiv kompanija niti pokušava odabrati stranu u raspravi za ili protiv globalizacije. (...) Ništa ne govori da je traženje profita nespojivo sa širim interesima ljudskog društva. Međutim, posljedica gospodarske globalizacije je globalizacija obveza. Kompanije u zonama sukoba ne mogu biti imune na ono što se događa oko njih. Nadziranje prirodnih resursa često je jedan od glavnih uzroka dugotrajnih sukoba koji su obilježavali razdoblje poslije hladnog rata. Međunarodni poslovi, posebno oni u primarnom sektoru, ne mogu preseliti svoje operacije iz ratnih zora. Oni često nemaju drugog izbora već ostati. U državi koja je zamalo propala - kao što je danas prečesto slučaj - to može često poslovima dati nerazmjernu moć da utječu na živote žrtava sukoba. I što treba učiniti? Creni križ vjeruje da, kao prvo, treba uložiti veći napor da se kompanije podsjeti na načela i primjene međunarodnog humanitarnog zakona. Mi, humanitarni djelatnici moramo osvijestiti poslovne vođe o mogućim humanitarnim posljedicama gospodarskih odluka. Moramo sustavno razvijati kontakte, s ciljem međusobnog upoznavanja. Naravno, mnoge su kompanije silno svjesne svojih dužnosti u zonama sukoba i ponašaju se časno. I opazili smo nedavne međunarodne poteze da se poboljša nadzor kupovine nebrušenih dijamanata u Africi. No treba učiniti mnogo više. I humanitarni djelatnici i kompanije mogu imati koristi od međusobnog boljeg razumijevanja. Crveni križ sa svoje strane mora držati korak s najnovijim tehnikama upravljanja. Moramo biti moderni i inovativni, i spremni smo učiti od poslovnog svijeta. A, osim na području međunarodnoga humanitarnog zakona, smatramo da bi i poslovni svijet mogao nešto naučiti od Crvenoga križa. Naša organizacija uživa velik ugled u humanitarnom svijetu zbog opstajanja i djelovanja u nekim od najnepristupačnijih i najnegostoljubivijih mjesta na zemlji. Naši su povjerenici stekli znatnu stručnost u umjetnosti povećavanja količine hrane dostupne zajednicama bez oštećivanja mjesnih tržišta koja su funkcionirala prije izbijanja krize, i koja će morati nastaviti funkcionirati nakon što Crveni križ napusti područje. To se također mora činiti na neutralan, neovisan i održiv način. Naravno, posao koji još nisam spomenuo jest unosno prodavanje lakog oružja borcima. Ne treba ni reći da nenadziran tok oružja u sukob može izazvati neizrecive patnje i nestabilnost. Države i tvrtke koje lakim oružjem opskrbljuju borce koji ne poštuju međunarodni humanitarni zakon s njima dijele moralnu odgovornost za uporabu tog oružja. U Ženevi su Crveni križ i Pokret crvenog polumjeseca upravo završili svoju dvadesetsedmu konferenciju. Na sastanku se od država još jednom zatražilo da preuzmu svoje dužnosti u primjeni i poštivanju ženevske konvencije i ratnih zakona. (...) Konvencija iz 1949., koja pokušava ograničiti učinke rata na žrtve, odnosi se na većinu država. U desetljećima koja su uslijedila počelo se držati da ona obvezuje pobunjeničke skupine i pokrete nacionalnog oslobođenja. Kad se radi u zonama sukoba, nije li vrijeme i da kompanije, koje su sad moćnije nego ikad, prihvate načela konvencije?"