ZAGREB, 15. studenoga (Hina/BBC) - Hoće li još nerođena djeca rasti u umjetnim maternicama ili će ih možda nositi nadomjesne majke - prasice? Hoće li putovanje kroz vrijeme omogućiti posjet udaljenim zvijezdama? Hoće li telepatija
postati stvarnost zbog povezivanja mozgova s računalima? Ukratko: što nam donosi sljedećih 100 godina? BBC prenosi procjene znanstvenika.
ZAGREB, 15. studenoga (Hina/BBC) - Hoće li još nerođena djeca rasti
u umjetnim maternicama ili će ih možda nositi nadomjesne majke -
prasice? Hoće li putovanje kroz vrijeme omogućiti posjet udaljenim
zvijezdama? Hoće li telepatija postati stvarnost zbog povezivanja
mozgova s računalima? Ukratko: što nam donosi sljedećih 100 godina?
BBC prenosi procjene znanstvenika. #L#
Znanstvenici diljem svijeta nastoje stvoriti umjetnu maternicu.
Jedan stručnjak vjeruje kako je to "jedan od najlakše rješivih
problema". Drugi vjeruju da će muškarci nositi djecu u svojoj
utrobi i rađati je carskim rezom.
Genetske promjene na svinjama, koje se rade kako bi se smanjila
vjerojatnost odbacivanja njihovih organa pri transplantaciji na
ljude, znače i mogućnost da svinje postanu surogat-majke za ljude,
tvrde neki.
I ljudski životni vijek vjerojatno će se uvelike promijeniti u
sljedećem stoljeću. Miševi se mogu genetski promijeniti tako da
žive 50 posto duže, a crvima je život produžen šesterostruko. Ako se
to prenese na ljude, netko bi jednoga dana mogao proslaviti 300.
rođendan.
Najveće tehnološko dostignuće ovoga stoljeća, tvrde mnogi, jest
spuštanje na Mjesec. No svemirski vizionar Arthur C. Clarke kaže da
su svemirska putovanja danas na istom stupnju razvoja kao što je
prije 100 godina bilo zrakoplovstvo.
Predviđanja za sljedećih nekoliko desetljeća uključuju svemirske
hotele i letove na Mars. No putovanja na veće udaljenosti
zahtijevat će novu tehnologiju - današnjim svemirskim brodovima
treba devet mjeseci da stignu do Marsa.
Jedna je mogućnost "solarna plovidba", korištenje fotona za
"otpuhivanje" svemirskog broda kroz zrakoprazni prostor.
Mozak je najsloženija naprava u svemiru, no mnogi vjeruju da će
svanuti dan kada će se njegov virtualni preslik moći prenijeti na
računalo i ovjekovječiti.
Povezivanje mozgova s računalima, možda ugradnjom čipova, moglo bi
telepatiju pretvoriti u stvarnost, misli jedan profesor, koji si je
ugradio prototip takvog čipa.
Predviđanje budućnosti teška je zadaća, a to najbolje potvrđuje
prisjećanje na prognoze prije 100-ak godina.
Primjerice, jedna predložena uporaba radija, elementa koji
pokazuje novootkriveni fenomen radioaktivnosti, bila je razmazati
ga na očne kapke i gledati zanimljive iskre. Pogibeljne zdravstvene
posljedice radioaktivnosti otkrivene su tek poslije.
Neki ljudi, recimo H. G. Wells, bili su uspješniji u prognozama. On
je predvidio tenkove, zračno bombardiranje, atomsku bombu te - na
određeni način, ksenotransplantaciju.
(Hina) lbr dgk