ZAGREB, 14. studenoga (Hina)SKOPLJE - Građani Makedonije danas biraju novog predsjednika države, koji će nakon dva mandata zamjeniti Kiru Gligorova 19. studenoga. Na 2900 biračkih mjesta izbori se uglavnom odvijaju mirno i bez
incidenata. Nepravilnosti su zabilježene jedino u zapadnoj Makedoniji, gdje, kako javlja Makedonski radio, jedna osoba glasuje za više građana. Glasovanje se obavlja s obveznim glasačkim iskaznicama. Kako je priopćila državna izborna komisija, do 10 sati glasovalo je 10,5 posto birača. Za novog predsjednika Makedonije u drugom izbornom krugu bore se Boris Trajkovski, kandidat VMRO-DPMNE-a i Tito Petkovski, kandidat SDS-a.SKOPLJE - Makedonija u nedjelju bira predsjednika koji će naslijediti 82-godišnjeg Kiru Gligorova, a u utrci, koja će biti vrlo tijesna, od velike su važnosti glasovi Albanaca koji čine jednu trećinu stanovništva. Oko 1,6 milijuna birača treba se odlučiti između Tita Petkovskog, kandidata oporbenog Socijaldemokratskog saveza (SDSM) i Borisa Trajkovskog iz stranke VMRO-DPMNE, glavne snage u krhkoj vladajućoj koaliciji desnog centra. Za neke, poput Albanaca koji čine trećinu populacije Makedonije, izbor je čisto politički. Vođa najveće albanske stranke (DPA), poručio je da izbor Petkovskoga znači povratak
ZAGREB, 14. studenoga (Hina)
SKOPLJE - Građani Makedonije danas biraju novog predsjednika
države, koji će nakon dva mandata zamjeniti Kiru Gligorova 19.
studenoga. Na 2900 biračkih mjesta izbori se uglavnom odvijaju
mirno i bez incidenata. Nepravilnosti su zabilježene jedino u
zapadnoj Makedoniji, gdje, kako javlja Makedonski radio, jedna
osoba glasuje za više građana. Glasovanje se obavlja s obveznim
glasačkim iskaznicama. Kako je priopćila državna izborna komisija,
do 10 sati glasovalo je 10,5 posto birača. Za novog predsjednika
Makedonije u drugom izbornom krugu bore se Boris Trajkovski,
kandidat VMRO-DPMNE-a i Tito Petkovski, kandidat SDS-a.
SKOPLJE - Makedonija u nedjelju bira predsjednika koji će
naslijediti 82-godišnjeg Kiru Gligorova, a u utrci, koja će biti
vrlo tijesna, od velike su važnosti glasovi Albanaca koji čine
jednu trećinu stanovništva. Oko 1,6 milijuna birača treba se
odlučiti između Tita Petkovskog, kandidata oporbenog
Socijaldemokratskog saveza (SDSM) i Borisa Trajkovskog iz stranke
VMRO-DPMNE, glavne snage u krhkoj vladajućoj koaliciji desnog
centra. Za neke, poput Albanaca koji čine trećinu populacije
Makedonije, izbor je čisto politički. Vođa najveće albanske
stranke (DPA), poručio je da izbor Petkovskoga znači povratak
komunizma i stoga ga valja zaustaviti. Za druge, poglavito
Makedonce, izbor je osoban. Petkovski (54), s više državničkog
iskustva, čini se boljim jamstvom za stabilnost u nemirnim
vremenima."Glasujući za Tita Petkovskog utirete put ka Dedinju",
izjavio je vođa DPA Arden Xhaferi (Džaferi). "Albanci su ovdje
važni, oni moraju izići i glasovati kako bi zauvijek okončali
vladavinu komunista", dodao je. Prva nedjeljna izvješća daju
naslutiti da je njegov glas poslušan. Dok je prosječni izalazak na
birališta, tri sata nakon otvaranja, iznosio 10 posto u Makedoniji,
u području Tetova, pretežito albanskoj regiji glasovalo je već 26
posto birača.
KIJEV - U drugom krugu predsjedničkih izbora koji se danas
održavaju u Ukrajini, na birališta je u nedjelju do 12 sati po
lokalnom vremenu izašlo je 28.28 posto birača. Odziv glasača u
prvom krugu izbora odražnom 31. listopada bio je do toga vremena
30,37 posto, objavio je isti izvor. Birališta su otvorena u
nedjelju oko 8 sati po lokalnom vremenu a zatvorit će se u 20 sati.
NIKOZIJA - Čelnik ciparskih Turaka Rauf Denktash izjavio je u
nedjelju kako prihvaća poziv glavnog UN-ova tajnika Kofija Annana
na neizravne pregovore o budućnosti Cipra, koji bi se trebali
održati u prosincu u New Yorku, objavio je Denktashov
glasnogovornik Ugur Karagoz. Poziv, koji će se održati pod okriljem
UN-a, prihvatio je i ciparski predsjednik Glafcos Clerides.
Neizravni pregovori između dviju strana u New Yorku, trebali bi
utrti put za izravne razgovore predstavnika ciparskih Turaka i
Grka.
NEVE ILAN, Izrael - Izraelci i Palestinci postigli su u nedjelju
dogovor oko dnevnog reda pregovora o konačnom statusu Zapadne obale
i pojasa Gaze, po završetku novog kruga pregovora. "Dogovorili smo
se oko dnevnog reda" pregovora, objavio je voditelj izraleskog
izaslanstva Oded Eran. On je potvrdio da će se o svim velikim
spornim pitanjima razgovarati istodobno bez pridavanja prvenstva.
Prema izraelskom radiju, ta pitanja obuhvaćaju status Jeruzalema,
određivanje granice (buduće palestinske države), sudbinu tri
milijuna palestinskih izbjeglica i sudbinu 150 židovskih naselja
na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton otputovao je u
nedjelju ujutro, po istočnoameričkom vremenu, na 10-todnevnu
turneju tijekom koje će, među ostalim, pokušati pridonijeti
rješenju krize u Čečeniji i stanja na Cipru. Clinton bi večeras
trebao stići u Ankaru. U Turskoj bi se u ponedjeljak trebao sastati
s predsjednikom Suleymanom Demirelom i premijerom Bulentom
Ecevitom. Iz Ankare je priopćeno da nema izmjena u planovima o
održavanju 54. sastanka na vrhu Organizacije za europsku sigurnost
i suradnju (OESS), koji će se u četvrtak i petak održati u
Istanbulu. Taj je sastanak na vrhu primarni motiv Clintonove
turneje.
PRIŠTINA - Obitelji putnika poginulih u nesreći zrakoplova
Svjetskog programa za hranu (WFP) u nedjelju su helikopterima
nadletjele mjesto na kojemu se zrakoplov srušio, objavila je Misija
UN-a na Kosovu (MINUK). Zrakoplov iz Rima s 55 članova obitelji
poginulih te s djelatnicima WFP-a, stigao je u nedjelju popodne u
Prištinu, a popodne su ih pripadnici snaga KFOR-a helikopterima
odvezli iznad mjesta nesreće, 15-ak km sjeverno od Kosovske
Mitrovice.
VATIKAN - Papa Ivan Pavao II podsjetio je u nedjelju na niz
tragedija koje su nedavno zadesile svijet i pozvao vjernike da mole
za brojne žrtve. U obraćanju vjernicima u nedjelju na Trgu Sv.
Petra, 79-godišnji Sveti Otac podsjetio je na rušenje zgrade u
južnoj Italiji, na žrtve potresa u Turskoj, te na pad zrakoplova
EgyptAira i zrakoplova UN-a na Kosovu. "Ne mogu ne podsjetiti na
neke nedavne nesreće i katastrofe", rekao je. "Molite za brojne
žrtve za koje izražavam sućut kao i solidarnost sa svima koji pate
zbog tih užasnih tragedija".
BERLIN - Njemački ministar gospodarstva Werner Muller zatražio je
od njemačkih koncerna da povećaju svotu od 4 milijarde maraka koju
su ponudili kao odštetu prisilnim radnicima, unoseći time dodatnu
napetost u pregovore između povjerenika njemačke vlade Otta Grafa
Lambsdorffa s odvjetnicima žrtava uoči nastavka pregovora sredinom
idućeg tjedna u Bonnu, izvijestili su u nedjelju njemački mediji
prenoseći Mullerov intervju tjedniku "Der Spiegel". Njemačka je
vlada već ponudila 2 milijarde maraka u zajednički fond sa 16
velikih koncerna iz kojega bi se trebale isplaćivati odštete
prisilnim radnicima. Odvjetnici prisilnih radnika u SAD-u nedavno
su snizili svoj zahtjev za 12,5 milijardi dolara, što je još uvijek
četverostruko niže od onoga što nudi njemačka strana. Međutim, tu
ponudu je kao neprihvatljivu odbacio njemački pregovarač
Lambsdorff.
BEČ - Austrijski kancelar Viktor Klima u nedjelju je izjavio da mu
osnivanje manjinske vlade "nije cilj, ali je ipak bolje od novih
izbora", ukoliko konzervativna stranka odbije ponovnu koaliciju sa
socijaldemokratima. Klima je 14. listopada dobio zaduženje da se o
stvaranju nove vlade savjetuje s predstavnicima svih stranaka. On
je kazao kako u ovom trenutku ništa ne ukazuje na mogućnost
osnivanja većinske vlade. Na parlamentarnim izborima održanim 3.
listopada pobijedili su socijaldemokrati, a nakon njih najviše su
glasova dobili ekstremni desničari. Konzervativna Narodna
stranka, dosadašnji manji partner u vladajućoj koaliciji, završila
je na trećem mjestu.
BERLIN - Visoki predstavnik za vanjsku politiku i sigurnost EU-a
Javier Solana, pozvao je Moskvu da pusti djelatnike humanitarnih
organizacija da uđu u Čečeniju i pomognu stanovništvu, u intervjuu
za njemački list "Tagesspiegel" koji će izaći u ponedjeljak. #L#
"Od ruskog premijera Vladimira Putina tražimo da omogući otvaranje
granica humanitarnim organizacijama te da ih pusti da dođu do
izbjeglica", rekao je Solana za njemački list, dodavši kako su za
njega "humanitarna pitanja najvažnija". "Pokušavamo uvjeriti
ruske čelnike da se moraju odlučiti za političko rješenje, jer se
ovaj sukob neće moći riješiti vojnim putem", rekao Solana.
LJUBLJANA - SAD su u projekte Pakta stabilnosti u jugoistočnoj
Europi spremne uložiti gospodarsku pomoć, očekuju da će slično
reagirati i zapadna Europa, a Slovenija bi svojim položajem i
aktivnošću u Paktu mogla postati "voditeljica i mentorica"
jugoistočne Europe, te tako dokazati da je "dio rješenja, a ne dio
problema", glavne su teze članka američke veleposlanice u
Sloveniji Nancy Halliday Ely-Raphel koji je u subotu objavilo
ljubljansko "Delo". Američka vlada i Kongres trenutno rade na tome
da području na pet godina osiguraju unilateralne trgovinske
pogodnosti, izdatniju pomoć, poseban fond OPIC za poticanje
američkih investicija, 200 milijuna dolara zajma i fond američkog
ministarstva financija.
(Hina) dh dh