ZAGREB, 13. studenoga (Hina)SKOPLJE - U nazočnosti velikog broja gostiju, među kojima i predsjednika Makedonije Kire Gligorova, u subotu je u Skoplju održana promocija makedonskog prijevoda knjige hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana
"Povijesna sudba naroda".O knjizi i djelu autora govorili su hrvatski ministar kulture Božo Biškupić, pisac predgovora originala Anđelko Mijatović, direktor Instituta hrvatske povijesti Mirko Valentić i hrvatski veleposlanik u Makedoniji Vitomir Miro Lasić. "Govoriti o književno povijesnom opusu dr. Tuđmana znači govoriti o bogatom iskustvu domoljuba, o erudiciji povijesničara i mudrosti političara, jer sve tri odrednice danas zaokružuju lik i djelo današnjeg predsjednika Hrvatske, čovjeka koji je svoju zemlju i svoj narod doveo do željene slobode ispisujući najvažnije stranice hrvatske povijesti", istaknuo je u prigodnom govoru ministar Biškupić. ZAGREB - Haški istražitelji mogu djelovati u Hrvatskoj samo uz odobrenje Vlade i to u pravilu putem istražnih organa Hrvatske, ističe se u priopćenju hrvatskog ministarstva pravosuđa dostavljenog u subotu Hini. U priopćenju se navode dijelovi pisma što ga je hrvatski ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović u petak
ZAGREB, 13. studenoga (Hina)
SKOPLJE - U nazočnosti velikog broja gostiju, među kojima i
predsjednika Makedonije Kire Gligorova, u subotu je u Skoplju
održana promocija makedonskog prijevoda knjige hrvatskog
predsjednika Franje Tuđmana "Povijesna sudba naroda".
O knjizi i djelu autora govorili su hrvatski ministar kulture Božo
Biškupić, pisac predgovora originala Anđelko Mijatović, direktor
Instituta hrvatske povijesti Mirko Valentić i hrvatski
veleposlanik u Makedoniji Vitomir Miro Lasić. "Govoriti o
književno povijesnom opusu dr. Tuđmana znači govoriti o bogatom
iskustvu domoljuba, o erudiciji povijesničara i mudrosti
političara, jer sve tri odrednice danas zaokružuju lik i djelo
današnjeg predsjednika Hrvatske, čovjeka koji je svoju zemlju i
svoj narod doveo do željene slobode ispisujući najvažnije stranice
hrvatske povijesti", istaknuo je u prigodnom govoru ministar
Biškupić.
ZAGREB - Haški istražitelji mogu djelovati u Hrvatskoj samo uz
odobrenje Vlade i to u pravilu putem istražnih organa Hrvatske,
ističe se u priopćenju hrvatskog ministarstva pravosuđa
dostavljenog u subotu Hini. U priopćenju se navode dijelovi pisma
što ga je hrvatski ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović u petak
uputio glavnoj tužiteljici Međunarodnog suda za ratne zločine
počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) Carli del Ponte
glede njenog zahtjeva za upućivanje istražnih timova u Hrvatsku.
Hrvatska će pružiti pomoć i sigurnost istražiteljima uz nekoliko
uvjeta, kaže se u priopćenju. Prvo, u pružanju pomoći mora se držati
hrvatskih zakona. Drugo, Hrvatska ne može dopustiti istraživanje
internih vojno- redarstvenih operacija 1995. godine, Bljesak i
Oluja, kao i drugih događaja koji su se zbili na području Hrvatske
nakon što je dogovoren "prekid vatre" na početku 1992. godine.
Stajalište je Republike Hrvatske kako je istraživanje tih
slučajeva izvan pravnih ovlasti ICTY-a, naglašava se u priopćenju.
Bilo kakva istraživanja u svezi s tim slučajevima trebala bi biti
odgođena sve dok mjerodavna sudska tijela ne odluče o tim
pitanjima, dodaje se.
ZMAJEVAC - Predsjednici vlada Hrvatske i Mađarske Zlatko Mateša i
Viktor Orban otvorili su u subotu u Zmajevcu u Baranji obnovljeni
Dom kulture. Hrvatska je vlada u obnovu Doma kulture, devastiranog
tijekom velikosrpske agresije, uložila 225 tisuća kuna, a mađarska
vlada 260 tisuća kuna. Izražavajući zahvalnost hrvatskoj vladi na
brizi za pripadnike mađarske nacionalne manjine, premijer Orban je
istaknuo da su Hrvatska i Mađarska strateški partneri. Podsjetio je
na teške dane kroz koje je Hrvatska prošla na putu stvaranja
samostalne države te naglasio kako je danas Hrvatska, okrenuta
prema budućnosti, zemlja koja se iz dana u dan sve više izgrađuje i
jača.
KOPAČEVO - Predsjednik mađarske vlade Viktor Orban i ministrica za
europske integracije i potpredsjednica hrvatske Vlade Ljerka
Mintas-Hodak prisustvovali su danas u Kopačevu u Baranji
posvećenju obnovljene Mađarske reformatorske crkve. Mađarska je
vlada u obnovu tijekom velikosrpske agresije stradale crkve
uložila 500.000 njemačkih maraka. Liturgijsko slavlje predvodio je
u nazočnosti brojnih vjernika, pripadnika mađarske nacionalne
manjine, biskup iz Rumunjske i predsjednik Svjetskog saveza
Mađarske reformatorske crkve Laszlo Tokes. U svojoj je propovijedi
podsjetio na zajedničko stradanje Mađara i Hrvata u Baranji, te
poželio da teške rane budu što prije zaliječene.
RIM - Svjetski program za hranu (WFP) objavio je u subotu u Rimu
popis 24 žrtve zrakoplovne nesreće koja se u petak dogodila na
sjeveru Kosova. "WFP potvrđuje popis putnika zrakoplova na letu
KSV3275 Svjetskog programa za hranu koji se jučer srušio na Kosovu.
Nema preživjelih", kaže se u priopćenju. Među 24 žrtve, uz tri člana
posade, nalazi se 12 Talijana, tri Španjolca, dva Britanca, jedan
Irac, Kenijac, Australac, Kanađanin, Iračanin, Nijemac i jedan
državljanin Bangladeša. Pet osoba među njima bili su dio osoblja
Misije UN-a za Kosovo, tri su bili članovi WFP-a, Kanađanin Daniel
Rowan bio je predstavnik svoje vlade, dok su ostali bili djelatnici
humanitarnih nevladinih organizacija. Zrakoplov WFP-a, tipa ATR-
42, udario je u planinu na sjeveru Kosova. Meteorološki uvjeti bili
su loši i zrakoplov je letio u zoni magle, pojasnio je KFOR u
Prištini.
BAMUT, Čečenija - Ruske postrojbe ušle su u subotu u Bamut, mjesto
na zapadu Čečenije i sjeveru Kavkaza, izjavio je ruski časnik koji
je želio ostati anoniman. "Ruske postrojbe ušle su u nizinski dio
Bamuta", rekao je isti časnik izvjestitelju agencije France
Presse. Bamut se već nekoliko tjedana nalazi pod jakim udarima
ruskog topništva i ratnog zrakoplovstva, a u subotu poslijepodne
nastavlja se sa bombardiranjem dijelova grada na uzvisinama.
To je mjesto tijekom prvog rusko-čečenskog sukoba od 1994-96
postalo simbolom čečenskog otpora. Mjesto nazvano "besmrtnom
tvrđavom" palo je u ruske ruke tek 1996. godine nakon mnogobrojnih
pokušaja.
BERLIN - Glavni tajnik NATO-a George Robertson ocijenio je da je
sukob u Čečeniji unutarnje pitanje Rusije, kao što je to i kurdsko
pitanje u Turskoj. U interviewu njemačkom tjednom listu Focus, koji
izlazi u ponedjeljak, Robertson je rekao da sukob u Čečeniji nije
"pitanje koje se tiče NATO-a". "Radi se o sukobu unutar Rusije s
kojom su naši odnosi uređeni temeljnim aktom NATO-Rusija"
potpisanim u svibnju 1997. godine, podsjetio je Robertson.
Upitan o represiji prema kurdskom i armenskom stanovništvu u
Turskoj, koja je članica Sjevernoatlantskog saveza, glavni tajnik
je naglasio da Ankara "ima ozbiljnih problema na planu unutarnje
politike".
ANKARA - Broj žrtava razornog potresa koji je jučer pogodio
sjeveroistočnu tursku pokrajinu Bolu u subotu je dostigao 362,
izvijestila je agencija Anadolija. Citirajući regionalne
dužnosnike agencija navodi da je u potresu snage 7.2 po Richteru
ozlijeđeno 1.396 ljudi. Tursko ministarstvo zdravstva ranije je
objavilo da je broj ozlijeđenih 1.850.
NEW YORK - Glavni tajnik UN-a Kofi Annan i ruski premijer Vladimir
Putin u subotu su telefonom razgovarali o stanju u Čečeniji,
objavio je glasnogovornik UN-a Fred Eckhard. "Annan i Putin vodili
su konstruktivan razgovor o stanju na sjeveru Kavkaza, uključujući
i Čečeniju, te o ulozi UN-a u pružanju pomoći prognanicima i ostalim
civilima, žrtvama sukoba u toj regiji", prenio je Eckhard, dodavši
kako su se dvojica čelnika dogovorila da će ostati u kontaktu i
nastaviti suradnju.
MOSKVA - Rusija je u subotu službeno zatražila od Mađarske da joj
izruči ruskog industrijalca Anatolija Bikova koji je u Mađarskoj
uhićen na temelju tjeralice Interpola zbog optužbi za ubojstvo i
pranje novca. Bikov je bio na čelu jednog aluminijskog koncerna u
sibirskoj regiji Krasnojarsk gdje je guverner Aleksandar Lebed.
Lebed optužuje Bikova da je umiješan u organizirani kriminal.
Bikov je u regiji Krasnojarsk najprije financijski podržavao
Lebeda, a zatim je među njima došlo do rivaliteta oko toga tko će
biti prvi čovjek regije. Prije uhićenja u Mađarskoj, Bikov je
boravio u SAD i Crnoj Gori.
BEOGRAD - Europska unija je, u okviru programa "Energija za
demokraciju", potpisala u subotu sa gradonačelnicima Niša i Pirota
sporazume o dostavi goriva za grijanje, priopćilo je izaslanstvo EU
u Beogradu. Ministri vanjskih poslova EU odlučili su 1. studenoga
odobriti slanje naftnih derivata Niš i Pirot, gradovima pod upravom
oporbe, kako bi se tijekom zime pomoglo stanovnicima i pružila
dodatna potpora naporima oporbe da na vlasti zamijeni predsjednika
SRJ Slobodana Miloševića.
BUDIMPEŠTA - Predstavnici jugoslavenske oporbe i srpske dijaspore
u subotu su u Budimpešti razgovarali o mogućnostima ponovnog
uspostavljanja srpske monarhije te o zajedničkoj strategiji za
demokratske reforme u Jugoslaviji. Prijedlog o ujedinjenju Srbije
i Crne Gore u ustavnoj monarhiji na čelu sa srpskim princom
Aleksandrom Karađorđevićem, oko 200 nazočnih, uglavnom
predstavnika jugoslavenskih oporbenih stranaka i srpske
dijaspore, dočekalo je burnim pljeskom. "Ponovno vraćanje na vlast
kraljevske obitelji preduvjet je za odvajanje Srbije od njezine
prošlosti te za uspostavljanje slobode i demokracije", rekao je
Karađorđevićev savjetnik, književnik Matija Bećković.
Prijestolonasljednik Aleksandar Karađorđević, koji s obitelji
živi u Londonu, kazao je da će, ako se od njega bude tražilo,
prihvatiti ponudu i postati jugoslavenskim kraljem.
ATENA - Nekoliko tisuća Grka, uglavnom komunista i ekstremnih
ljevičara, u subotu navečer prosvjedovalo je zbog posjeta
američkog predsjednika Billa Clintona Ateni, predviđenog za danas,
koji je odgođen za 19. studenoga. Izvikujući slogane poput "Odlazi
Clintone, Grčka ne treba protektorat" i "Amerikanci - fašisti i
ubojice", prosvjednici su se okupili ispred zgrade američkog
veleposlanstva u Ateni, oko koje je razmješteno oko 200
policajaca.
(Hina) dh dh