ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Hrvatsko bi hotelijerstvo u idućim godinama trebalo postići dobit od 910 milijuna kuna umjesto 950 milijuna kuna gubitaka iz 1998. godine. Takav je cilj moguće postići ako se kombinira rast prihoda,
smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, zaduženosti te racionalizacija, jedan je od zaključaka dvodnevnog III. Kongresa Udruge hrvatskih hotelijera i restoratera (HUH) koji je večeras završen u Zagrebu.
ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Hrvatsko bi hotelijerstvo u idućim
godinama trebalo postići dobit od 910 milijuna kuna umjesto 950
milijuna kuna gubitaka iz 1998. godine. Takav je cilj moguće
postići ako se kombinira rast prihoda, smanjenje fiskalnih i
parafiskalnih opterećenja, zaduženosti te racionalizacija, jedan
je od zaključaka dvodnevnog III. Kongresa Udruge hrvatskih
hotelijera i restoratera (HUH) koji je večeras završen u Zagrebu.
#L#
Stanje u hrvatskom hotelijerstvu, koje je u desetegodišnjoj
dubokoj krizi, ocjenjeno je dramatičnim. Ukupni fizički promet
gotovo je upola manji od predratnog, uz istodobni rast zaduženja
koja su 1998. imala porast 45 posto veći od ostvarenog ukupnog
prihoda. Osjetno je smanjena iskorištenost hotelskih kapaciteta, a
u strukturi prihoda hoteljerstva svega 24 posto ostvaruje se u
poduzećima koja su lani poslovala s dobitkom.
Za ozdravljenje hotelijerstva nužno je osigurati tržišni oporavak
i konsolidaciju poslovanja bez gubitaka, pravu, poduzetnički
motiviranu privatizaciju, uz poticanje stranih ulaganja, pripremu
za nove razvojne iskorake kroz izradu i ostvarenje turističkih
razvojnih projekata, destinacijskih razvojnih programa i sl.,
zaključili su hotelijeri.
Kao partner u procesu jačanja hotelijerstva treba sudjelovati
država sa svojim institucijama, bankarski, odnosno financijski
sektor i turističko gospodarstvo. Pritom su državne obveze
prioritetno vezane na osiguranje povoljnih kreditnih uvjeta,
rješenja u fiskalnom sustavu kao što su oni u konkurentskim
zemljama i dr.
U makroekonomskoj politici potrebno je uspostaviti sustav
subvencija, koje bi, za početak, mišljenja su hotelijeri, trebale
iznositi oko 500 milijuna kuna, što je iznos povećanja poreza koji
je nastao promjenom sustava oporezivanja (PDV u odnosu na porez na
promet).
Uloga banaka u ovom se trenutku ponajprije odnosi na aktivno
praćenje turističkog sektora kroz reprograme sadašnjih i budućih
kreditnih obveza uz državno jamstvo.
Potreban je i jači utjecaj hotelijerstva na opću promidžbu na
državnoj razini, što će se uspostaviti promjenama u sustavu
turističkih zajednica.
Hotelijeri traže i da Ministarstvo turizma uspostavi nekoliko
stalnih programa namijenjenih unaprjeđenju destinacija i
turističkih tvrtki. Zalažu se za okrupnjavane hotelskih tvrtaka
putem stvaranja korporacija ili lanaca hotela koji se mogu uspješno
pozicionirati na turističkom tržištu.
(Hina) splj ds