FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 11. studenoga (Hina)BEČ - Cilj Hrvatske je ulazak u Europsku uniju i u tom smislu pokušavamo primijeniti iste standarde u procesu razvitka kao i zemlje Europske unije, kazao je u četvrtak pred svjetskim financijskih i gospodarskim stručnjacima u Beču hrvatski premijer Zlatko Mateša. Svaka tranzicijska država susreće se s problemom vlastitog nasljeđa a EU ima veliku odgovornost u regiji kao jedina realna politička snaga čija bi zadaća trebalo biti poticanje procesa demokratizacije tranzicijskih zemalja, naglasio je on. BEČ - Bilateralni odnosi Hrvatske i Austrije su iznimno dobri - politički bez ikakvih problema a gospodarski u snažnom usponu, izjavio je hrvatski premijer Zlatko Mateša u četvrtak u Beču, gdje je sudjelovao u radu međunarodnoga financijkog gospodarskog foruma. Tijekom boravka u Beču hrvatski premijer razgovarao je s austrijskim kancelarom Viktorom Klimom i vicekancelarom i ministrom vanjskih poslova Wolfgangom Schuesselom.ZAGREB - Visoki povjerenik OESS-a za nacionalne manjine Max van der Stoel razgovarao je u četvrtak u Zagrebu sa savjetnicom Predsjednika Republike za politička pitanja i predsjednicom Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesnom Škare-Ožbolt o stanju u hrvatskome Podunavlju, među ostalim i o ekshumacijama na
ZAGREB, 11. studenoga (Hina) BEČ - Cilj Hrvatske je ulazak u Europsku uniju i u tom smislu pokušavamo primijeniti iste standarde u procesu razvitka kao i zemlje Europske unije, kazao je u četvrtak pred svjetskim financijskih i gospodarskim stručnjacima u Beču hrvatski premijer Zlatko Mateša. Svaka tranzicijska država susreće se s problemom vlastitog nasljeđa a EU ima veliku odgovornost u regiji kao jedina realna politička snaga čija bi zadaća trebalo biti poticanje procesa demokratizacije tranzicijskih zemalja, naglasio je on. BEČ - Bilateralni odnosi Hrvatske i Austrije su iznimno dobri - politički bez ikakvih problema a gospodarski u snažnom usponu, izjavio je hrvatski premijer Zlatko Mateša u četvrtak u Beču, gdje je sudjelovao u radu međunarodnoga financijkog gospodarskog foruma. Tijekom boravka u Beču hrvatski premijer razgovarao je s austrijskim kancelarom Viktorom Klimom i vicekancelarom i ministrom vanjskih poslova Wolfgangom Schuesselom. ZAGREB - Visoki povjerenik OESS-a za nacionalne manjine Max van der Stoel razgovarao je u četvrtak u Zagrebu sa savjetnicom Predsjednika Republike za politička pitanja i predsjednicom Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesnom Škare-Ožbolt o stanju u hrvatskome Podunavlju, među ostalim i o ekshumacijama na vukovarskome području. "Glede ekshumacija u Vukovaru rečeno mi je da su emocije još snažne, ali nema razloga da se ponove izgredi kao u Berku", rekao je Van der Stoel u kraćoj izjavi za novinare nakon sastanka. Vesna Škare-Ožbolt, kaže se u priopćenju iz Ureda Predsjednika, visokog je povjerenika izvijestila "o sigurnosnom stanju u istočnoj Slavoniji" te uvjetima za "ubrzan povratak i normalizaciju života na ratom stradalim područjima". Na sastanku je istaknuto je da uspješan povratak uvelike ovisi o oporavku gospodarstva. BUDIMPEŠTA - Mađarski premijer Viktor Orban će na poziv hrvatskog premijera Zlatka Mateše doputovati u petak 12. studenoga u dvodnevni posjet Hrvatskoj, priopćio je u četvrtak u Budimpešti Ured mađarskog premijera. Mateša i Orban će u petak zajedno svečano pustiti u rad trafo- stanicu Tumbri koja se nalazi na visokonaponskom dalekovodu između Hrvatske i Mađarske a potom u Zagrebu razgovarati o odnosima dviju zemalja. SARAJEVO - Svi hrvatski državljani koji sada žive na teritoriju Bosne i Hercegovine imaju pravo glasovati na predstojećim izborima za Hrvatski državni sabor na mjestima o kojima suglasnost postignu tijela vlasti Hrvatske i BiH, izjavila je u četvrtak u Sarajevu glasnogovornica misije OESS-a u BiH Tanya Domi. Ona je potvrdila kako je provedba glasovanja na teritoriju BiH bila jedna od tema o kojoj je za ovotjednog boravka u Sarajevu s voditeljem misije OESS- a u BiH Robertom Barryjem razgovarao američki veleposlanik u Hrvatskoj William Montgomery. SARAJEVO - Dokazni materijal kojega su pripadnici stabilizacijskih snaga u Bosni i Hercegovini (SFOR) zaplijenili u akciji obavljenoj prošlog mjeseca u Mostaru još uvijek se analizira a informacija o tome što je točno otkriveno bit će objavljena tek kada se taj postupak završi, izjavio je u četvratk u Sarajevu glasnogovornik SFOR-a Jacques Poitras. "Zaplijenjen je veliki broj dokaza za čiji analizu treba vremena", kazao je Poitras odgovorajući na pitanje o tome koliko su točni navodi iz jučer objavljenog izvješća agencije Reuters o navodnim rezultatima mostarske operacije. DEN HAAG - Obrana Drage Josipovića, Dragana Papića i Vladimira Šantića u četvrtak je u završnim riječima zatražila odbacivanje optužbi protiv trojice bosanskih Hrvata i njihovo oslobađanje, pridružujući se tako dan ranije izrečenoj ocjeni branitelja Zorana, Mirjana i Vlatka Kupreškića da haško tužiteljstvo u jednogodišnjem suđenju nije dokazalo nijednu točku optužnice. Time se završilo suđenje šestorici bosanskih Hrvata optuženih za sudjelovanje u etničkom progonu Muslimana za vrijeme hrvatsko- muslimanskih sukoba te za sudjelovanje u masakru više od stotinu u selu Ahmići 16. travnja 1993. DEN HAAG - Predsjednik sudskog vijeća, koje vodi suđenje u predmetu "Kupreškić i ostali", Antonio Cassese odbacio je u četvrtak zahtjeve obrane za privremenim puštanjem na slobodu tri Kupreškića objasnivši da haški sud razmišlja o uvođenju takvog koraka jedino u predraspravnim fazama postupka protiv haških optuženika. Sudac Cassese, kako bi razjasnio uvjete pod kojima se na Sudu razmišlja o privremenom puštanju na slobodu zatočenika, objasnio je da bi se prijedlogom ekspertne skupine Opće skupštine UN-a, o kojem je prošlog tjedna govorila predsjednica Suda Gabrielle Kirk McDonald, optuženici privremeno pustili na slobodu nakon prvog pojavljivanja pred sudom na kojem se izjašnjavaju o svojoj nevinosti ili krivnji. MOSKVA - Kremlj je u četvrtak prvi put priznao da su tijekom ruske akcije u Čečeniji počinjene "tragične pogreške", aludirajući na civilne žrtve sukoba. "Tijekom akcije u Čečeniji bilo je tragičnih pogrešaka. One nas bole i za njih snosimo moralnu odgovornost", rekao je zamjenik predstojnika Jeljcinova ureda Igor Šabdurasulov. On je to izjavio odgovarajući na pitanje o bombardiranju kolona izbjeglica, tj. o zračnim napadima na pet automobila čečenskoga Crvenog križa 29. listopada pri čemu je poginulo 25 osoba. HELSINKI - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov izjavio je u četvrtak da Rusija želi brzo privesti kraju svoju kopnenu ofenzivu u Čečeniji i početi s radom na političkom rješenju krize. Takav rasplet stanja u Čečeniji omogućila bi predaja čečenskih pobunjenika, rekao je Ivanov nakon dolaska na regionalnu konferenciju u Helsinki. On je to izjavio komentirajući izjavu ruskog ministra obrane Igora Sergejeva da bi borbe u Čečeniji mogle završiti do kraja godine. O stanju u Čečeniji Ivanov će razgovarati sa svojim finskim i norveškim kolegama, Tarjom Halonen i predsjedavajućim OESS-a Knutom Vollebaekom. MOSKVA - Izaslanik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), norveški diplomat Kim Traavik zatražio je u četvrtak od Rusije i svijeta da učine više kako bi se popravili "alarmantni" uvjeti u kojima žive izbjeglice koje bježe iz pobunjene ruske pokrajine Čečenije. "Vidjeli smo alarmantne humanitarne uvjete", rekao je Traavik nakon posjeta Ingušetiji, regiji na jugu Rusije, u kojoj se nalazi gotovo 200.000 izbjeglica iz Čečenije. MEZE (Francuska)- Čečenski ministar vanjskih poslova Ilija Ahmadov optužio je u četvrtak u Mezu Rusiju da je "u Čečeniji počinila genocid". "Svijet danas zna da je to što Rusija čini u Čečeniji istinski genocid, a ne uspostava ustavnog poretka", rekao je Ahmadov na margini sastanka s europskim zastupnicima Zelenih. Pozvao je Zapad da "obustavi svu gospodarsku pomoć u Rusiji". MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov i američka državna tajnica Madeleine Albright razgovarali su telefonom o konačnim pripremama za summit Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koji se održava idući tjedan u Istambulu, priopćilo je u četvrtak rusko ministarstvo vanjskih poslova. Ivanov i Albright usredotočili su se na kontrolu naoružanja i rusku vojnu akciju u Čečeniji, pitanja koja će dominirati summitom OESS- a. Ivanov je Albright rekao da će ruske snage u Čečeniji poduzeti korake za minimizaciju civilnih žrtava. DEN HAAG - Povjerenik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Javier Solana izrazio je u četvrtak sve veću zabrinutost EU glede stanja u Čečeniji. "Šaljemo vrlo jasne poruke ruskim prijateljima", izjavio je Solana nakon sastanka u Den Haagu s nizozemskim premijerom Wimom Kokom i ministrom vanjskih poslova Joziasom van Aartsenom. On je istaknuo da najprije moraju prestati sukobi, a zatim treba pronaći diplomatsko rješenje, izrazivši i veliku zabrinutost humanitarnim stanjem koje je izazvaom sukob. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton posjetit će u sklopu svoje turneje Europom nakratko i američku vojnu bazu na Kosovu, izjavio je u četvrtak neimenovani američki dužnosnik. Dužnosnik je izjavio da će savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Sandy Berger pojedinosti o tom posjetu objaviti kasnije u četvrtak. DAMASK - Francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine izjavio je u četvrtak da uvjeti za nastavak mirovnih pregovora između Izraela i Sirije "nisu zadovoljeni". "Uvjeti za nastavak izravnih pregovora između Izraela i Sirije nisu zadovoljeni", rekao je Vedrine novinarima nakon razgovora sa sirijskim predsjednikom Hafezom al-Asadom. Damask traži izraelsko obećanje da će se povući s Golanske visoravni do linije od 4. lipnja 1967. kako bi obnovio pregovore. RAMALLAH - Izraelci i Palestinci objavili su u četvrtak, nakon završetka današnjih pregovora o konačnom statusu palestinskih teritorija, da su riješili nesporazum o rezoluciji 242 Vijeća sigurnosti UN-a, javlja u četvrtak AFP. Obje strane slažu se da pregovori "imaju za cilj konačno rješenje utemeljeno na rezolucijama 242 i 338 VS UN-a", rekao je novinarima šef izraelskog izaslanstva Oded Eran čitajući zajedničko priopćenje. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton okarakterizirao je u četvrtak razgovore u Pekingu između SAD-a i Kine o ulasku te zemlje u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) kao teške, ali je rekao da dvije strane nastavljaju rad na tom pitanju. "To su teški pregovori i radimo na njima", rekao je Clinton novinarima odgovarajući na njihov upit o izgledima za postizanje sporazuma na razgovorima, koji su, kako je priopćila Bijela kuća u četvrtak produženi za još jedan dan, treći zaredom. SKOPJE - Dvije makedonske političke stranke, jedna vladine koalicije, a druga albanske manjine, pozvale su u četvrtak svoje birače na bojkot drugog kruga predsjedničkih izbora u nedjelju. Demokratska alternativa (DA) i druga albanska stranka, Stranka demokratskog prosperiteta (PSP,oporba) tražili su od svog biračkog tijela da ne izađu na biračka mjesta u drugom krugu. Da bi izbor bio pravovaljan, potrebno je sudjelovanje od 50 posto u drugom krugu, u kojem je tradicionalno postotak sudjelovanja manji nego u prvom krugu, koji je već ocijenjen razočaravajućim. DURBAN - Britanska kraljica Elizabeta doputovala je danas u Durban, južnoafrički grad na Indijskom oceanu, kako bi otvorila sastanak Commonwealtha. Kraljicu u pratnji vojvode od Edinburgha i britanskog ministra vanjskih poslova Robina Cooka dočekao je u zračnoj luci zamjenik južnoafričkog ministra vanjskih poslova Aziz Pahad. Kraljica će službeno otvoriti četverodnevni sastanak sutra ujutro. BRUXELLES - Bivši glavni tajnik NATO-a Javier Solana dobio je odobrenje Europske unije da postane šef Zapadnoeuropske unije (WEU), doznaje Reuters u četvrtak iz diplomatskih izvora. Solana, koji obnaša dužnost povjerenika EU-a za vanjske poslove i sigurnost, nominiran je u srijedu na sastanku predstavnika 15 zemalja članica EU-a u Bruxellesu, a ministri vanjskih poslova Unije službeno će odobriti tu odluku u ponedjeljak. WASHINGTON - Američko raspoređivanje sustava proturaketne obrane dovelo bi u pitanje stratešku ravnotežu u svijetu, izjavio je visoki kineski dužnosnik u razgovoru koji je u četvrtak objavio Washington Post. Sofisticirani sustavi te vrste "krše Sporazum o protubalističkim raketama (ABM)", koji je potpisan 1972. godine, izjavio je direktor za kontrolu naoružanja u kineskom ministarstvu vanjskih poslova Sha Zukang. "Oni mogu uništiti ili poremetiti stratešku ravnotežu", dodao je on. KABUL - Tisuće Afganistanaca prosvjedovalo je u četvrtak u dva afganistanska grada protiv mogućih UN-ovih sankcija njihovoj zemlji zbog talibanskog odbijanja da protjeraju terorističkog vođu Osamu bin Ladena. UN-ove financijske sankcije i zabrana pristupa međunarodnim zračnim lukama za afganistansku zrakoplovnu kompaniju Arianu trebale bi stupiti na snagu u nedjelju, 14. studenoga, ako talibanska vlada do tada ne protjera bin Ladena. RIM - Najmanje 15 osoba poginulo je u četvrtak ujutro u gradu Foggia, na jugu Italije, nakon što se srušila zgrada u kojoj se u tom trenutku nalazila 71 osoba, pa se strahuje da bi broj mrtvih mogao biti još veći. Dosad je iz ruševina izvučeno 15 tijela, a pronađeno je i 15 ozlijeđenih. Spasioci pod ruševinama i dalje tragaju za eventualnim preživjelima. ISTAMBUL - Jak potres od 5,7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici pogodio je u četvrtak pokrajinu Sakarya, na sjeverozapadu Turske, pri čemu je jedna osoba poginula a najmanje ih je 88 ranjeno, javila je agencija Anadolija. Prema podacima seizmološkog centra u mjestu Kandilli epicentar potresa bio je u gradu Sapanca, oko stotinu kilometara istočno od Istambula. (Hina) br br

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙