ZAGREB, 11. studenoga (Hina)BEČ - Cilj Hrvatske je ulazak u Europsku uniju i u tom smislu pokušavamo primijeniti iste standarde u procesu razvitka kao i zemlje Europske unije, kazao je u četvrtak pred svjetskim financijskih i
gospodarskim stručnjacima u Beču hrvatski premijer Zlatko Mateša. Svaka tranzicijska država susreće se s problemom vlastitog nasljeđa a EU ima veliku odgovornost u regiji kao jedina realna politička snaga čija bi zadaća trebalo biti poticanje procesa demokratizacije tranzicijskih zemalja, naglasio je on. BEČ - Bilateralni odnosi Hrvatske i Austrije su iznimno dobri - politički bez ikakvih problema a gospodarski u snažnom usponu, izjavio je hrvatski premijer Zlatko Mateša u četvrtak u Beču, gdje je sudjelovao u radu međunarodnoga financijkog gospodarskog foruma. Tijekom boravka u Beču hrvatski premijer razgovarao je s austrijskim kancelarom Viktorom Klimom i vicekancelarom i ministrom vanjskih poslova Wolfgangom Schuesselom.ZAGREB - Visoki povjerenik OESS-a za nacionalne manjine Max van der Stoel razgovarao je u četvrtak u Zagrebu sa savjetnicom Predsjednika Republike za politička pitanja i predsjednicom Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesnom Škare-Ožbolt o stanju u hrvatskome Podunavlju, među ostalim i o ekshumacijama na
ZAGREB, 11. studenoga (Hina)
BEČ - Cilj Hrvatske je ulazak u Europsku uniju i u tom smislu
pokušavamo primijeniti iste standarde u procesu razvitka kao i
zemlje Europske unije, kazao je u četvrtak pred svjetskim
financijskih i gospodarskim stručnjacima u Beču hrvatski premijer
Zlatko Mateša. Svaka tranzicijska država susreće se s problemom
vlastitog nasljeđa a EU ima veliku odgovornost u regiji kao jedina
realna politička snaga čija bi zadaća trebalo biti poticanje
procesa demokratizacije tranzicijskih zemalja, naglasio je on.
BEČ - Bilateralni odnosi Hrvatske i Austrije su iznimno dobri -
politički bez ikakvih problema a gospodarski u snažnom usponu,
izjavio je hrvatski premijer Zlatko Mateša u četvrtak u Beču, gdje
je sudjelovao u radu međunarodnoga financijkog gospodarskog
foruma. Tijekom boravka u Beču hrvatski premijer razgovarao je s
austrijskim kancelarom Viktorom Klimom i vicekancelarom i
ministrom vanjskih poslova Wolfgangom Schuesselom.
ZAGREB - Visoki povjerenik OESS-a za nacionalne manjine Max van der
Stoel razgovarao je u četvrtak u Zagrebu sa savjetnicom
Predsjednika Republike za politička pitanja i predsjednicom
Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja Vesnom Škare-Ožbolt o
stanju u hrvatskome Podunavlju, među ostalim i o ekshumacijama na
vukovarskome području. "Glede ekshumacija u Vukovaru rečeno mi je
da su emocije još snažne, ali nema razloga da se ponove izgredi kao u
Berku", rekao je Van der Stoel u kraćoj izjavi za novinare nakon
sastanka. Vesna Škare-Ožbolt, kaže se u priopćenju iz Ureda
Predsjednika, visokog je povjerenika izvijestila "o sigurnosnom
stanju u istočnoj Slavoniji" te uvjetima za "ubrzan povratak i
normalizaciju života na ratom stradalim područjima". Na sastanku
je istaknuto je da uspješan povratak uvelike ovisi o oporavku
gospodarstva.
BUDIMPEŠTA - Mađarski premijer Viktor Orban će na poziv hrvatskog
premijera Zlatka Mateše doputovati u petak 12. studenoga u
dvodnevni posjet Hrvatskoj, priopćio je u četvrtak u Budimpešti
Ured mađarskog premijera. Mateša i Orban će u petak zajedno svečano
pustiti u rad trafo- stanicu Tumbri koja se nalazi na
visokonaponskom dalekovodu između Hrvatske i Mađarske a potom u
Zagrebu razgovarati o odnosima dviju zemalja.
SARAJEVO - Svi hrvatski državljani koji sada žive na teritoriju
Bosne i Hercegovine imaju pravo glasovati na predstojećim izborima
za Hrvatski državni sabor na mjestima o kojima suglasnost postignu
tijela vlasti Hrvatske i BiH, izjavila je u četvrtak u Sarajevu
glasnogovornica misije OESS-a u BiH Tanya Domi. Ona je potvrdila
kako je provedba glasovanja na teritoriju BiH bila jedna od tema o
kojoj je za ovotjednog boravka u Sarajevu s voditeljem misije OESS-
a u BiH Robertom Barryjem razgovarao američki veleposlanik u
Hrvatskoj William Montgomery.
SARAJEVO - Dokazni materijal kojega su pripadnici stabilizacijskih
snaga u Bosni i Hercegovini (SFOR) zaplijenili u akciji obavljenoj
prošlog mjeseca u Mostaru još uvijek se analizira a informacija o
tome što je točno otkriveno bit će objavljena tek kada se taj
postupak završi, izjavio je u četvratk u Sarajevu glasnogovornik
SFOR-a Jacques Poitras. "Zaplijenjen je veliki broj dokaza za čiji
analizu treba vremena", kazao je Poitras odgovorajući na pitanje o
tome koliko su točni navodi iz jučer objavljenog izvješća agencije
Reuters o navodnim rezultatima mostarske operacije.
DEN HAAG - Obrana Drage Josipovića, Dragana Papića i Vladimira
Šantića u četvrtak je u završnim riječima zatražila odbacivanje
optužbi protiv trojice bosanskih Hrvata i njihovo oslobađanje,
pridružujući se tako dan ranije izrečenoj ocjeni branitelja
Zorana, Mirjana i Vlatka Kupreškića da haško tužiteljstvo u
jednogodišnjem suđenju nije dokazalo nijednu točku optužnice. Time
se završilo suđenje šestorici bosanskih Hrvata optuženih za
sudjelovanje u etničkom progonu Muslimana za vrijeme hrvatsko-
muslimanskih sukoba te za sudjelovanje u masakru više od stotinu u
selu Ahmići 16. travnja 1993.
DEN HAAG - Predsjednik sudskog vijeća, koje vodi suđenje u predmetu
"Kupreškić i ostali", Antonio Cassese odbacio je u četvrtak
zahtjeve obrane za privremenim puštanjem na slobodu tri Kupreškića
objasnivši da haški sud razmišlja o uvođenju takvog koraka jedino u
predraspravnim fazama postupka protiv haških optuženika. Sudac
Cassese, kako bi razjasnio uvjete pod kojima se na Sudu razmišlja o
privremenom puštanju na slobodu zatočenika, objasnio je da bi se
prijedlogom ekspertne skupine Opće skupštine UN-a, o kojem je
prošlog tjedna govorila predsjednica Suda Gabrielle Kirk McDonald,
optuženici privremeno pustili na slobodu nakon prvog pojavljivanja
pred sudom na kojem se izjašnjavaju o svojoj nevinosti ili
krivnji.
MOSKVA - Kremlj je u četvrtak prvi put priznao da su tijekom ruske
akcije u Čečeniji počinjene "tragične pogreške", aludirajući na
civilne žrtve sukoba. "Tijekom akcije u Čečeniji bilo je tragičnih
pogrešaka. One nas bole i za njih snosimo moralnu odgovornost",
rekao je zamjenik predstojnika Jeljcinova ureda Igor Šabdurasulov.
On je to izjavio odgovarajući na pitanje o bombardiranju kolona
izbjeglica, tj. o zračnim napadima na pet automobila čečenskoga
Crvenog križa 29. listopada pri čemu je poginulo 25 osoba.
HELSINKI - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov izjavio je u
četvrtak da Rusija želi brzo privesti kraju svoju kopnenu ofenzivu
u Čečeniji i početi s radom na političkom rješenju krize. Takav
rasplet stanja u Čečeniji omogućila bi predaja čečenskih
pobunjenika, rekao je Ivanov nakon dolaska na regionalnu
konferenciju u Helsinki. On je to izjavio komentirajući izjavu
ruskog ministra obrane Igora Sergejeva da bi borbe u Čečeniji mogle
završiti do kraja godine. O stanju u Čečeniji Ivanov će razgovarati
sa svojim finskim i norveškim kolegama, Tarjom Halonen i
predsjedavajućim OESS-a Knutom Vollebaekom.
MOSKVA - Izaslanik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju
(OESS), norveški diplomat Kim Traavik zatražio je u četvrtak od
Rusije i svijeta da učine više kako bi se popravili "alarmantni"
uvjeti u kojima žive izbjeglice koje bježe iz pobunjene ruske
pokrajine Čečenije. "Vidjeli smo alarmantne humanitarne uvjete",
rekao je Traavik nakon posjeta Ingušetiji, regiji na jugu Rusije, u
kojoj se nalazi gotovo 200.000 izbjeglica iz Čečenije.
MEZE (Francuska)- Čečenski ministar vanjskih poslova Ilija Ahmadov
optužio je u četvrtak u Mezu Rusiju da je "u Čečeniji počinila
genocid". "Svijet danas zna da je to što Rusija čini u Čečeniji
istinski genocid, a ne uspostava ustavnog poretka", rekao je
Ahmadov na margini sastanka s europskim zastupnicima Zelenih.
Pozvao je Zapad da "obustavi svu gospodarsku pomoć u Rusiji".
MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov i američka
državna tajnica Madeleine Albright razgovarali su telefonom o
konačnim pripremama za summit Organizacije za europsku sigurnost i
suradnju (OESS) koji se održava idući tjedan u Istambulu, priopćilo
je u četvrtak rusko ministarstvo vanjskih poslova. Ivanov i
Albright usredotočili su se na kontrolu naoružanja i rusku vojnu
akciju u Čečeniji, pitanja koja će dominirati summitom OESS- a.
Ivanov je Albright rekao da će ruske snage u Čečeniji poduzeti
korake za minimizaciju civilnih žrtava.
DEN HAAG - Povjerenik Europske unije za vanjsku politiku i
sigurnost Javier Solana izrazio je u četvrtak sve veću zabrinutost
EU glede stanja u Čečeniji. "Šaljemo vrlo jasne poruke ruskim
prijateljima", izjavio je Solana nakon sastanka u Den Haagu s
nizozemskim premijerom Wimom Kokom i ministrom vanjskih poslova
Joziasom van Aartsenom. On je istaknuo da najprije moraju prestati
sukobi, a zatim treba pronaći diplomatsko rješenje, izrazivši i
veliku zabrinutost humanitarnim stanjem koje je izazvaom sukob.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton posjetit će u sklopu
svoje turneje Europom nakratko i američku vojnu bazu na Kosovu,
izjavio je u četvrtak neimenovani američki dužnosnik. Dužnosnik je
izjavio da će savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Sandy
Berger pojedinosti o tom posjetu objaviti kasnije u četvrtak.
DAMASK - Francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine
izjavio je u četvrtak da uvjeti za nastavak mirovnih pregovora
između Izraela i Sirije "nisu zadovoljeni". "Uvjeti za nastavak
izravnih pregovora između Izraela i Sirije nisu zadovoljeni",
rekao je Vedrine novinarima nakon razgovora sa sirijskim
predsjednikom Hafezom al-Asadom. Damask traži izraelsko obećanje
da će se povući s Golanske visoravni do linije od 4. lipnja 1967.
kako bi obnovio pregovore.
RAMALLAH - Izraelci i Palestinci objavili su u četvrtak, nakon
završetka današnjih pregovora o konačnom statusu palestinskih
teritorija, da su riješili nesporazum o rezoluciji 242 Vijeća
sigurnosti UN-a, javlja u četvrtak AFP. Obje strane slažu se da
pregovori "imaju za cilj konačno rješenje utemeljeno na
rezolucijama 242 i 338 VS UN-a", rekao je novinarima šef izraelskog
izaslanstva Oded Eran čitajući zajedničko priopćenje.
WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton okarakterizirao je
u četvrtak razgovore u Pekingu između SAD-a i Kine o ulasku te
zemlje u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) kao teške, ali je
rekao da dvije strane nastavljaju rad na tom pitanju. "To su teški
pregovori i radimo na njima", rekao je Clinton novinarima
odgovarajući na njihov upit o izgledima za postizanje sporazuma na
razgovorima, koji su, kako je priopćila Bijela kuća u četvrtak
produženi za još jedan dan, treći zaredom.
SKOPJE - Dvije makedonske političke stranke, jedna vladine
koalicije, a druga albanske manjine, pozvale su u četvrtak svoje
birače na bojkot drugog kruga predsjedničkih izbora u nedjelju.
Demokratska alternativa (DA) i druga albanska stranka, Stranka
demokratskog prosperiteta (PSP,oporba) tražili su od svog biračkog
tijela da ne izađu na biračka mjesta u drugom krugu. Da bi izbor bio
pravovaljan, potrebno je sudjelovanje od 50 posto u drugom krugu, u
kojem je tradicionalno postotak sudjelovanja manji nego u prvom
krugu, koji je već ocijenjen razočaravajućim.
DURBAN - Britanska kraljica Elizabeta doputovala je danas u Durban,
južnoafrički grad na Indijskom oceanu, kako bi otvorila sastanak
Commonwealtha. Kraljicu u pratnji vojvode od Edinburgha i
britanskog ministra vanjskih poslova Robina Cooka dočekao je u
zračnoj luci zamjenik južnoafričkog ministra vanjskih poslova Aziz
Pahad. Kraljica će službeno otvoriti četverodnevni sastanak sutra
ujutro.
BRUXELLES - Bivši glavni tajnik NATO-a Javier Solana dobio je
odobrenje Europske unije da postane šef Zapadnoeuropske unije
(WEU), doznaje Reuters u četvrtak iz diplomatskih izvora.
Solana, koji obnaša dužnost povjerenika EU-a za vanjske poslove i
sigurnost, nominiran je u srijedu na sastanku predstavnika 15
zemalja članica EU-a u Bruxellesu, a ministri vanjskih poslova
Unije službeno će odobriti tu odluku u ponedjeljak.
WASHINGTON - Američko raspoređivanje sustava proturaketne obrane
dovelo bi u pitanje stratešku ravnotežu u svijetu, izjavio je
visoki kineski dužnosnik u razgovoru koji je u četvrtak objavio
Washington Post. Sofisticirani sustavi te vrste "krše Sporazum o
protubalističkim raketama (ABM)", koji je potpisan 1972. godine,
izjavio je direktor za kontrolu naoružanja u kineskom ministarstvu
vanjskih poslova Sha Zukang. "Oni mogu uništiti ili poremetiti
stratešku ravnotežu", dodao je on.
KABUL - Tisuće Afganistanaca prosvjedovalo je u četvrtak u dva
afganistanska grada protiv mogućih UN-ovih sankcija njihovoj
zemlji zbog talibanskog odbijanja da protjeraju terorističkog vođu
Osamu bin Ladena. UN-ove financijske sankcije i zabrana pristupa
međunarodnim zračnim lukama za afganistansku zrakoplovnu
kompaniju Arianu trebale bi stupiti na snagu u nedjelju, 14.
studenoga, ako talibanska vlada do tada ne protjera bin Ladena.
RIM - Najmanje 15 osoba poginulo je u četvrtak ujutro u gradu
Foggia, na jugu Italije, nakon što se srušila zgrada u kojoj se u tom
trenutku nalazila 71 osoba, pa se strahuje da bi broj mrtvih mogao
biti još veći. Dosad je iz ruševina izvučeno 15 tijela, a pronađeno
je i 15 ozlijeđenih. Spasioci pod ruševinama i dalje tragaju za
eventualnim preživjelima.
ISTAMBUL - Jak potres od 5,7 stupnjeva po Richterovoj ljestvici
pogodio je u četvrtak pokrajinu Sakarya, na sjeverozapadu Turske,
pri čemu je jedna osoba poginula a najmanje ih je 88 ranjeno, javila
je agencija Anadolija. Prema podacima seizmološkog centra u mjestu
Kandilli epicentar potresa bio je u gradu Sapanca, oko stotinu
kilometara istočno od Istambula.
(Hina) br br