ZGO O GOSPODARENJU OTPADOM U GRADU ZAGREBU

ZAGREB, 10. studenoga (Hina) - Sanacija deponija Jakuševac, reciklaža otpada i nadzor građana i tvrtki u postupanju s otpadom prioritetne su zadaće ZGO-a, koji se već deset godina sustavno bavi rješavanjem problema otpada u Zagrebu. Predstavnici ZGO-a na današnjoj su konferenciji za novinare na temu gospodarenje otpadom u gradu naglasili i problem ugroženosti crpilišta pitkih voda kojega, kako je rečeno, ugrožavaju deponij Jakuševac, blizina zračne luke i ranžirni kolodvor. #L# Poglavito se to odnosi na crplište Črnkovec koje grad opskrbljuje pitkom vodom i zato je sprječavanje daljnjeg zagađenja prioritetna zadaća ZGO-a i ostalih gradskih poduzeća za zbrinjavanje otpada i zaštitu okoliša, rečeno je na konferenciji. "Jakuševac" je od početka 60-tih godina odlagalište zagrebačkog otpada. Ukupne površine od 80 hektara na Jakuševcu se na neuređeni, nesanirani način deponiraju gotovo sve količine zagrebačkog komunalnog i sličnog tehnološkog otpada - više od sedam milijuna tona otpada. Početkom 90-tih godina započeli su pripremni sanacijski radovi, da bi se do sada saniralo 27 posto ukupne površine deponija Jakuševac. Krajem 1998. Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) za sanaciju Jakuševca odobrila je gradu Zagrebu (ZGOS-u) zajam u vrijednosti od 167,5 milijuna njemačkih maraka, dok je vrijednost čitave sanacije Jakuševca procjenjena na 177,2 milijuna DEM. Sredstava zajma utrošiti će se, kako se čulo, na sanaciju i izgradnju novoga prostora za odlaganje otpada, čišćenje deponijskih voda, reciklažu otpada, reciklažna dvorišta i slično. Direktor ZGO-a Stjepan Nikolić istaknuo je kako grad Zagreb, iako se teži europskom načinu reciklaže otpada, još uvijek 70 posto otpada kućnog smeća "skuplja po vrećicama", a pomiješani se otpad više ne može reciklirati. Prioritena zadaća ZGO-a stoga je i uvođenje sustava odvojenog skupljanja otpada koji bi se onda mogao reciklirati. Napomenuo je da je jedna trećina otpada papir, jedna trećina bio-otpad i samo jedna trećina nerazgradivi otpad. Nikolić je naveo i problem zbrinjavanja ambalaže koji je, kako je rekao, ušao u krizu zbog velikih sustava proizvođača koji ne daju financijsku potporu za zbrinjavanje ambalaže. Od kada se sa obavezom povrata ambalaže prešlo na nepovrat ambalaže milijuni boca i 20 milijuna plasičnih čašica godišnje završava na Jakuševcu. Nikolić je naveo i problem zbrinjavanja infektivnog otpada iz bolnica i ostalog tehnološkog otpada za koji ne postoji posebno odlagalište. (Hina) bma sšh