AU 8.XI.PR:SLOV.-AUSTR. ODNOSI U KRIZI

AUSTRIJA DIE PRESSE 8. XI. 1999. Trauma na Karavankama: Slovenija smatra da je Austrija želi pregaziti "Crveno-bijelo-crveni lipicanac, iza njega Joerg Haider s hitlerovskim brkovima, ispod njega poruka: 'Učinite mi od ovih konja opet Austrijance!' Opisana fotomontaža u slovenskom tjedniku 'Mladina' prikazuje sliku Austrije koja je u Sloveniji nastala i prije sukoba oko bijelih konja i izbornog uspjeha FPO. O austrijskom upletanju redovito pišu i važni dnevni listovi 'Delo' i 'Večer'. Budući da slovenski premijer Janez Drnovšek nije dovoljno tvrdo reagirao na rezultat izbora za austrijsku saveznu skupštinu, slovenski predsjednik Milan Kučan i mediji bili su posebno žestoki. Iako službene instancije odbijaju takvu ocjenu, u odnosima Slovenije i Austrije pojavljuju se znakovi krize. Bilo da je riječ o atomskoj elektrani Krško ili o bescarinskim prodavaonicama, Slovenija smatra da je Austrija želi pregaziti. Slično vrijedi i za austrijske zahtjeve za povlačenjem AVNOJ-skih dekreta, koji su za Titove vladavine predstavljali pravnu osnovu za razvlašćenje stanovnika germanskog podrijetla, odnosno za sukob oko lipicanaca. Neprekidno se iznosi prigovor da se Austrija koristi svojim članstvom u EU kako bi Sloveniji u procesu pristupa postavljala uvjete i podmirila stare račune. Gledište Ljubljane odražava staro nepovjerenje prema Austriji, koje je tijekom procesa proširenja postalo ponovno aktualno. Prošla su vremena kada se još vjerovalo da Slovenija mora biti zahvalna Beču zbog ranog priznanja slovenske neovisnosti. Ljubljanski političari smatraju danas Austriju kočničarem slovenskih ambicija. Svađa oko nositelja prava na ime 'lipicanac' i prava na vođenje rodovnika - Lipica ili štajerski Piber - nije još ni izdaleka riješena, iako obje strane tvrde da su već zabilježile uspjehe. Ta farsična rasprava u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji simptomatična je za dublje pitanje - kome pripada prošlost? Naime, često prizivana zajednička srednjoeuropska povijest zapravo je negativno obilježena u kolektivnom pamćenju Slovenaca koji su se osjećali nacionalno potlačenima, smatrajući da ih 'njemački gospodari' ugnjetavaju. Simboli prošlosti često upravo pojačavaju sukob. Ljudi se još sjećaju trzavica koje su se javile 1991. kada je srednjovjekovni Fuerstenstein u koruškom Zollfeldu otisnut na novčanici slovenskog tolara. Želite li razumjeti Korušku, morate proučiti mit o obrani, smatra povjesničar Helmut Rumpler. U obrnutom smjeru, valjalo bi shvatiti bojazni od navale stranaca i germanizacije južno od Karavanki, napominje Rumpler. Povjesničar Otto Konsteiner upozorava da sjećanje na nacionalsocijalističku okupaciju zasjenjuje sve ostalo. Mnogo toga u više nego tisućljetnoj slovensko-austrijskoj povijesti tumači se u okviru konstrukcije o 'vječnoj germanskoj prijetnji'. Primjerice, za spomenutim starim predodžbama poseže se kada je riječ o inozemnim ulaganjima. Austrija je daleko najvažniji inozemni ulagač i još uvijek važno mjesto izobrazbe brojnih Slovenaca. U svakom slučaju, već prije pet godina u internoj analizi slovenskoga ministarstva vanjskih poslova utvrđeno je sljedeće: Slovenija je za Austrijance neka vrsta tampona prema Balkanu. Austrija se prema malom susjedu ponaša arogantno, očitujući neznanje. Ta se ocjena u međuvremenu nije bitno promijenila. Slovenski politolozi žale se na oholost austrijskih političara u odnosu prema Ljubljani. Slovenski građani žale se na šikaniranje tijekom svakodnevnih graničnih kontrola. 'Austrijanci se nikada ne bi usudili tako gnjaviti Mađare kao što gnjave nas', žali se 18- godišnja Mojca S., izgovarajući time ono što osjećaju brojni njezini sunarodnjaci. Vjerojatno još vrijede temeljni zaključci, izneseni u studiji imagea, koju je 1990. izradilo društvo Paul-Lazarsfeld. Naime, po toj studiji Slovenci su krajnje rezervirani prema Austrijancima. Dok 60 posto Mađara drži da su Austrijanci simpatični, takvo mišljenje zastupa samo 24 posto Slovenaca. Slovenski generalni konzul u Klagenfurtu Jozef Jeraj smatra karakterističnom pojedinost da mnogi Slovenci savršeno govore njemački dok Austrijanci nisu spremni naučiti slovenski. Zemljopis na razdjelnici područja, nastanjenih germanskim odnosno slavenskim odnosno romanskim stanovništvom, obilježio je povijest. Da bi se razumjela slovenska skepsa prema Austrijancima, potrebna je psihološka sposobnost empatije. Često neprecizna percepcija njihove zemlje vrijeđa Slovence i pojačava gotovo kolektivan kompleks manje vrijednosti, koji se potom očituje u pretjeranom samopouzdanju. Takva mješavina osjećaja vjerojatno je dobro poznata i austrijskim političarima - prisjetimo li se njihova odnosa prema njemačkim susjedima. Unatoč tome, često nedostaje pravi osjećaj za takt u odnosu prema osjetljivim susjedima. Potpuno je razumljivo što slovenski političari oštro odbacuju pretjerane zahtjeve austrijskih političara za zatvaranjem atomske elektrane Krško, iako se način njezine gradnje ne razlikuje od onih primijenjenih u slučaju atomskih elektrana u zapadnoj Europi. 'Zar smo već postali austrijskom kolonijom?', glasi pitanje, istaknuto u udarnim novinskim stupcima. U okružju opisane emocionalne opterećenosti prošlosti i sadašnjosti ne pomažu uvijek ni diplomatska nastojanja, usmjerena na smanjenje počinjene štete. Sporo napredovanje u okviru tog susjedskog odnosa potvrđuje i još nesklopljeni sporazum o kulturnoj suradnji. 'Potpisivanje takvog sporazuma značilo bi za nas gotovo neprihvatljivo priznavanje njemačke manjine u Sloveniji', ističu u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova. Ljubljana odgovara na austrijske zahtjeve tvrdjom da u Sloveniji više ne postoji homogeno područje koje bi nastanjivalo germanofono stanovništvo. U Ljubljani pak ističu da je propast sporazuma o kulturnoj suradnji prouzročilo odbijanje Beča da Sloveniji prizna status nasljednice u međudržavnom sporazumu. I tako u krug. U kontekstu tih trzavica Joerg Haider, poglavar Koruške, izaziva dodatnu napetost. Povodom Haiderove pobjede 'Delo' je napisalo sljedeće. 'Sada se zna gdje je neprijatelj'. No, Haider nije toliko uzrok koliko mjera slovensko- austrijskih nesuglasica koje izgledaju posebno apsurdno u kontekstu zbivanja nedaleko od slovenskih granica. Slovenski novinar Danilo Slivnik pita: 'Zar se možda zaboravilo da u neposrednom susjedstvu žive Tuđman i Milošević te da ni vlastiti ljudi nisu puno bolji?'", prenosi na kraju članka Karin Kneissl.