HR-IZBORI-VLADA-POLITIKA-Vlada-Izbori-Političke stranke AU 6.XI.DS:ZAKOŠEK-HDZ ĆE IZGUBITI AUSTRIJADER STANDARD6. XI. 1999.Promjena raspoloženja u Hrvatskoj"Nakon hitne operacije sedamdesetsedmogodišnji hrvatski predsjednik Franjo
Tuđman nalazi se i dalje u bolnici. Liječnici izjavljuju da je njegov oporavak 'zadovoljavajući'. Dok se na službenoj razini priroda Tuđmanove bolesti i dalje prešućuje, tabu je razbio upravo bivši Predsjednikov liječnik, bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang, koji je za zagrebački Jutarnji list izjavio da je perforacija crijeva vjerojatno posljedica intenzivnog liječenja raka. Pretpostavlja se da Tuđman boluje od Hodginsova limfoma, raka limfne žlijezde (od te je bolesti umro mađarski premijer Jozsef Antall).Još prije nekoliko tjedana Tuđman je u Zagrebu pred predstavnicima međunarodnih medija izjavio da je potpuno sposoban obavljati svoju dužnost. Predsjednik nije odgovorio na pitanje hoće li nakon skupštinskih izbora mandat za sastavljanje vlade povjeriti i predstavniku oporbe.U međuvremenu je Tuđmanova stranka, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), usprkos otporu oporbe nametnula prihvaćanje novoga izbornog
AUSTRIJA
DER STANDARD
6. XI. 1999.
Promjena raspoloženja u Hrvatskoj
"Nakon hitne operacije sedamdesetsedmogodišnji hrvatski
predsjednik Franjo Tuđman nalazi se i dalje u bolnici. Liječnici
izjavljuju da je njegov oporavak 'zadovoljavajući'. Dok se na
službenoj razini priroda Tuđmanove bolesti i dalje prešućuje, tabu
je razbio upravo bivši Predsjednikov liječnik, bivši ministar
zdravstva Andrija Hebrang, koji je za zagrebački Jutarnji list
izjavio da je perforacija crijeva vjerojatno posljedica
intenzivnog liječenja raka. Pretpostavlja se da Tuđman boluje od
Hodginsova limfoma, raka limfne žlijezde (od te je bolesti umro
mađarski premijer Jozsef Antall).
Još prije nekoliko tjedana Tuđman je u Zagrebu pred predstavnicima
međunarodnih medija izjavio da je potpuno sposoban obavljati svoju
dužnost. Predsjednik nije odgovorio na pitanje hoće li nakon
skupštinskih izbora mandat za sastavljanje vlade povjeriti i
predstavniku oporbe.
U međuvremenu je Tuđmanova stranka, Hrvatska demokratska zajednica
(HDZ), usprkos otporu oporbe nametnula prihvaćanje novoga izbornog
zakona, utvrdivši za datum održavanja izbora 22. prosinca. Šest
oporbenih stranaka, koje se kandidiraju u dva izborna saveza,
predbacuju HDZ-u da 'izbornim inženjeringom' stvara pretpostavke
za - po anketama krajnje malo vjerojatnu - novu izbornu pobjedu.
Nezadovoljstvo izaziva u prvom redu termin, zakazan neposredno
uoči Božića. U tom trenutku gotovo nije ni moguće organizirati
međunarodno promatranje, glasila je kritika finskog
predsjedateljstva EU. No, glavnom točkom oporbene kritike ostaje
snažno ograničeni pristup oporbenih stranaka državnoj televiziji
koju nadziru HDZ-ovi ljudi.
Doduše, zagrebački politolog Nenad Zakošek ne vjeruje da će HDZ još
jednom uspješno postići mobilizacijski efekt. 'Populistički
nacionalizam' proživljava trenutačno svoju posljednju fazu,
izjavio je Zakošek u petak na nastupu stručnjaka u Austrijskom
institutu za međunarodnu politiku (OIIP) na Diplomatskoj akademiji
u Beču. 'Jasna većina više ne dijeli tu ideologiju', tvrdi
Zakošek.
Po Zakošeku, Tuđmanova bolest dodatno pojačava krizu oko
legitimizacije HDZ-a. I dosadašnji glasači HDZ-a drže da su monopol
te stranke na vlast i klijentelska privreda u procesu privatizacije
glavni uzroci krize, napominje Zakošek. Postizbornu situaciju nije
moguće predvidjeti - među ostalim i zbog snažne unutarnje podjele
HDZ-a na različite blokove, tumači on.
Tvrdnju da nacionalizam postupno gubi potporu građana Zakošek
potkrepljuje i anketama po kojima je jasna većina Hrvata protiv
priključenja hrvatskih područja u Bosni i Hercegovini 'matičnoj
zemlji'.
Nešto drugačije tumačenje zastupa sociologinja Silva Mežnarić,
profesorica na zagrebačkom i ljubljanskom sveučilištu. Ona
upozorava na egzodus srpske manjine, koja danas po nekim procjenama
čini još samo tri do četiri posto stanovništva Hrvatske (u odnosu na
12 posto, zabilježenih u popisu stanovništva 1981.). Gospođa
Mežnarić strahuje da će 'kultura građanskog nasilja' i ubuduće
sprječavati povratak Srba. Takav trend mogao bi se po njezinu
mišljenju suzbijati decentralizacijom državnih struktura i
izgradnjom građanskog društva", prenosi na kraju članka Josef
Kirchengast.