FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

AU 6.XI.DS:ZAKOŠEK-HDZ ĆE IZGUBITI

HR-IZBORI-VLADA-POLITIKA-Vlada-Izbori-Političke stranke AU 6.XI.DS:ZAKOŠEK-HDZ ĆE IZGUBITI AUSTRIJADER STANDARD6. XI. 1999.Promjena raspoloženja u Hrvatskoj"Nakon hitne operacije sedamdesetsedmogodišnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nalazi se i dalje u bolnici. Liječnici izjavljuju da je njegov oporavak 'zadovoljavajući'. Dok se na službenoj razini priroda Tuđmanove bolesti i dalje prešućuje, tabu je razbio upravo bivši Predsjednikov liječnik, bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang, koji je za zagrebački Jutarnji list izjavio da je perforacija crijeva vjerojatno posljedica intenzivnog liječenja raka. Pretpostavlja se da Tuđman boluje od Hodginsova limfoma, raka limfne žlijezde (od te je bolesti umro mađarski premijer Jozsef Antall).Još prije nekoliko tjedana Tuđman je u Zagrebu pred predstavnicima međunarodnih medija izjavio da je potpuno sposoban obavljati svoju dužnost. Predsjednik nije odgovorio na pitanje hoće li nakon skupštinskih izbora mandat za sastavljanje vlade povjeriti i predstavniku oporbe.U međuvremenu je Tuđmanova stranka, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), usprkos otporu oporbe nametnula prihvaćanje novoga izbornog
AUSTRIJA DER STANDARD 6. XI. 1999. Promjena raspoloženja u Hrvatskoj "Nakon hitne operacije sedamdesetsedmogodišnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nalazi se i dalje u bolnici. Liječnici izjavljuju da je njegov oporavak 'zadovoljavajući'. Dok se na službenoj razini priroda Tuđmanove bolesti i dalje prešućuje, tabu je razbio upravo bivši Predsjednikov liječnik, bivši ministar zdravstva Andrija Hebrang, koji je za zagrebački Jutarnji list izjavio da je perforacija crijeva vjerojatno posljedica intenzivnog liječenja raka. Pretpostavlja se da Tuđman boluje od Hodginsova limfoma, raka limfne žlijezde (od te je bolesti umro mađarski premijer Jozsef Antall). Još prije nekoliko tjedana Tuđman je u Zagrebu pred predstavnicima međunarodnih medija izjavio da je potpuno sposoban obavljati svoju dužnost. Predsjednik nije odgovorio na pitanje hoće li nakon skupštinskih izbora mandat za sastavljanje vlade povjeriti i predstavniku oporbe. U međuvremenu je Tuđmanova stranka, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), usprkos otporu oporbe nametnula prihvaćanje novoga izbornog zakona, utvrdivši za datum održavanja izbora 22. prosinca. Šest oporbenih stranaka, koje se kandidiraju u dva izborna saveza, predbacuju HDZ-u da 'izbornim inženjeringom' stvara pretpostavke za - po anketama krajnje malo vjerojatnu - novu izbornu pobjedu. Nezadovoljstvo izaziva u prvom redu termin, zakazan neposredno uoči Božića. U tom trenutku gotovo nije ni moguće organizirati međunarodno promatranje, glasila je kritika finskog predsjedateljstva EU. No, glavnom točkom oporbene kritike ostaje snažno ograničeni pristup oporbenih stranaka državnoj televiziji koju nadziru HDZ-ovi ljudi. Doduše, zagrebački politolog Nenad Zakošek ne vjeruje da će HDZ još jednom uspješno postići mobilizacijski efekt. 'Populistički nacionalizam' proživljava trenutačno svoju posljednju fazu, izjavio je Zakošek u petak na nastupu stručnjaka u Austrijskom institutu za međunarodnu politiku (OIIP) na Diplomatskoj akademiji u Beču. 'Jasna većina više ne dijeli tu ideologiju', tvrdi Zakošek. Po Zakošeku, Tuđmanova bolest dodatno pojačava krizu oko legitimizacije HDZ-a. I dosadašnji glasači HDZ-a drže da su monopol te stranke na vlast i klijentelska privreda u procesu privatizacije glavni uzroci krize, napominje Zakošek. Postizbornu situaciju nije moguće predvidjeti - među ostalim i zbog snažne unutarnje podjele HDZ-a na različite blokove, tumači on. Tvrdnju da nacionalizam postupno gubi potporu građana Zakošek potkrepljuje i anketama po kojima je jasna većina Hrvata protiv priključenja hrvatskih područja u Bosni i Hercegovini 'matičnoj zemlji'. Nešto drugačije tumačenje zastupa sociologinja Silva Mežnarić, profesorica na zagrebačkom i ljubljanskom sveučilištu. Ona upozorava na egzodus srpske manjine, koja danas po nekim procjenama čini još samo tri do četiri posto stanovništva Hrvatske (u odnosu na 12 posto, zabilježenih u popisu stanovništva 1981.). Gospođa Mežnarić strahuje da će 'kultura građanskog nasilja' i ubuduće sprječavati povratak Srba. Takav trend mogao bi se po njezinu mišljenju suzbijati decentralizacijom državnih struktura i izgradnjom građanskog društva", prenosi na kraju članka Josef Kirchengast.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙