ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Privatizacija Privredne banke Zagreb (PBZ), Riječke banke i Splitske banke je u tijeku, a do kraja godine trebali bi se potpisati ugovori sa zainteresiranim stranim strateškim investitorima za ulazak u
hrvatsku bankarsku industriju, kazao je danas direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Mladen Šunjić. Premda je još rano govoriti o njezinom modelu, privatizacija sljedeće godine biti provedena i u Dubrovačkoj banci te Croatia banci, za koje se već vode razgovori sa nekim stranim investitorima.
ZAGREB, 6. studenoga (Hina) - Privatizacija Privredne banke Zagreb
(PBZ), Riječke banke i Splitske banke je u tijeku, a do kraja godine
trebali bi se potpisati ugovori sa zainteresiranim stranim
strateškim investitorima za ulazak u hrvatsku bankarsku
industriju, kazao je danas direktor Državne agencije za osiguranje
štednih uloga i sanaciju banaka Mladen Šunjić. Premda je još rano
govoriti o njezinom modelu, privatizacija sljedeće godine biti
provedena i u Dubrovačkoj banci te Croatia banci, za koje se već
vode razgovori sa nekim stranim investitorima. #L#
Najavio je to Šunjić na 24. susretu predsjednika i članova uprava
banaka i štedionica pod nazivom "Restrukturiranje i rehabilitacija
banaka", u organizaciji Hrvatskog instituta za banakarstvo i
osiguranje (HIBO) koji je završio danas u Zagrebu.
Investitori u PBZ, Riječkoj banci i Splitskoj banci trenutačno se
nalaze u tzv. "data roomu" tj. sobi podataka, provodeći pregled
poslovanja - "due diligance" - što bi trebalo rezultirati
kvalitetnim ponudama. U spomenutim će bankama država zadržati
kontrolne pakete od po 25 posto plus dvije dionice kako bi se
spriječilo donošenje potencijalnih negativnih odluka a koje bi
mogle ugroziti njihovu opstojnost, kazao je Šunjić.
Cijena ne može biti jedini i isključivi kriterij za privatizaciju,
smatra Šunjić. Interes Hrvatske je, naime, stvoriti zdravu
ekonomsku klimu koja će pogodovati pojačanom zanimanju velikih
inozemnih banaka, a koje će osim novca donijeti "know-how" i novi
način rada te razviti bankarsko tržište koje će moći zadovoljiti
veliku potražnju za bankarskim uslugama.
Sadašnjoj situaciji u bankarskom sektoru moguće se oduprijeti
otvaranjem ulasku stranog kapitala što je moguće više i bez
predrasuda, a u budućnosti je potrebno izbjegavati stečajeve,
posebice većih banaka, kazao je Šunjić.
Ravnatelj HIBO-a dr. Pero Jurković govoreći o uzrocima
nelikvidnosti, koja je dovela do izrazite krize u bankarskom
sektoru, ukazao je na probleme strukturne naravi i nedostatke
globalnog mehanizma monetarne i kreditne politike, neuredne
međuobveze države i državnih fondova, nerestrukturirana poduzeća
koja gomilaju gubitke. Jedan od uzroka nelikvidnosti, Jurković
nalazi i u "neljudskom ponašanju" koje je nazvao "čistom
hajdučijom", što se može dokinuti tako da svi ispunjavaju svoje
obveze i snose odgovornost prema vjerovnicima jer poštivanje prava
vjerovnika je osnovni preduvjet funkcioniranja tržišne privrede.
Također je upozorio na nedostatak pravih instrumenata financijskog
tržišta.
Upozoriviši da su ponovno na sceni velika inflaciona očekivanja,
Jurković je naglasio da se probleme nelikvidnosti ne može riješiti
doštampavanjem novca, založivši se za promjenu ponašanja i
odgovornu ekonomsku politiku.
(Hina) alt ds