GS: MADŽARSKA ISKUSTVA U PREUSTROJU I OPORAVKU BANAKA

ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Snažna konkurencija u madžarskom bankarstvu zasigurno će velik broj banaka, većinom općega tipa, usmjeriti na poslovanje s građanstvom te s malim i srednjim tvrtkama. Smanjit će se i njihov broj sa sadašnjih 42, kao i broj štednih zadruga kojih je 226, rekao je dr. Imre Tarafas s Ekonomskog fakulteta u Budimpešti na 24. susretu predsjednika i članova uprava banaka i štedionica pod nazivom "Restrukturiranje i rehabilitacija banaka". Dvodnevni skup u Zagrebu organizirao je Hrvatski institut za banakarstvo i osiguranje (HIBO). #L# Govoreći o stanju, preustroju i oporavku madžarskih banaka i financijskog sustava, Tarafas je istaknuo kako od banaka i štednih zadruga koje preostanu treba stvoriti održive ustanove. Nužno će biti smanjiti i troškove, pa zato i broj zaposlenih, rekao je. Očekuje se da će zapadnu Europu zahvatiti val spajanja u bankarstvu, pa će se događaji u matičnim europskim bankama odraziti i na njihove podružnice u Madžarskoj. Naime, više od 60 posto kapitala u madžarskim bankama danas drže strani ulagači. Ukupna aktiva banaka tvori 70 posto madžarskoga bruto društvenog proizvoda (BDP), no dobit u bankama u protekle dvije godine stalno pada. To se uz inflaciju od 14 posto nastavlja i ove godine, a lani je 17 banaka poslovalo s gubitkom, kazao je Tarafas. Reforma madžarskoga bankovnog sustava počela je 1987., a jaka inozemna konkurencija počinje 1991. i 1992. kad je tvrtkama omogućeno da slobodno uzimaju zajmove u inozemstvu. U početku 1992. donesen je i novi Zakon o stečaju te je tisuće i tisuće madžarskih tvrtaka otišlo u stečaj, a stotine su ih likvidirane. Stopa nezaposlenosti je porasla, a o dugovima i gubitašima počelo se otvoreno razgovarati. Uz Zakon o stečaju, novi Zakon o bankarstvu onemogućio je skrivanje dužnika pa je u teškoće zapala polovica od tadašnjih 36 banaka. Budući da se radilo o znatnu broju, s nezanemarivim udjelom od 80 posto u ukupnoj bankovnoj aktivi, nije se mogla dopustiti njihova propast pa je posegnuto za sanacijom koja je provedena u dva koraka: čišćenjem portfelja te usklađivanjem zakonodavstva sa svjetskim standardima. Nakon sanacije, objasnio je Tarafas, počela je privatizacija i od kraja 1995. do kraja 1997. stranim je ulagačima prodan velik broj banaka, te oni i danas drže 60 posto ukupne aktive banaka. Susret članova uprava i nadzornih odbora banaka i štedionica nastavit će se sutra kad će direktor Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka Mladen Šunjić govoriti o stanju, preustroju i oporavku hrvatskoga bankarstva i financijskog sustava. (Hina) alt gk