ZAGREB, 5. studenoga (Hina) ZAGREB - Hrvatska vlada odbila je u petak optužbe iznesene u demaršu EU koje se odnose na skorašnje izbore i suradnju s Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) u
Den Haagu.Odgovor na demarš Europske unije uručio je u petak u Zagrebu zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivo Sanader predstavnicima trojke EU, veleposlanicima Finske, Portugala i predstavniku Europske komisije."Hrvatska vlada snažno odbacuje optužbe" da je Hrvatska, kako je izneseno u demaršu EU, suočena s "rizikom da izbori koji će se održati neće biti slobodni i pošteni sa svim rezultirajućim posljedicama", kaže se u odgovoru."Hrvatska vlada smatra takve kvalifikacije, uključujući optužbe o političkoj samoizolaciji, neadekvatnim i neutemeljenim. Oni ne mogu biti konstruktivan doprinos Europske unije pred početak predizborne kampanje i na neki način pretpostavljaju budući razvoj događaja i sam rezultat izbora", kaže se u hrvatskom odgovoru EU.PRAG - Svoj odgovor na demarš Europske unije Hrvatska je temeljila na rješenjima koje sadrži nedavno usvojeni Izborni zakon, rekao je u petak u Pragu hrvatski premijer Zlatko Mateša.
ZAGREB, 5. studenoga (Hina)
ZAGREB - Hrvatska vlada odbila je u petak optužbe iznesene u demaršu
EU koje se odnose na skorašnje izbore i suradnju s Međunarodnim
sudom za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije
(ICTY) u Den Haagu.
Odgovor na demarš Europske unije uručio je u petak u Zagrebu
zamjenik hrvatskog ministra vanjskih poslova Ivo Sanader
predstavnicima trojke EU, veleposlanicima Finske, Portugala i
predstavniku Europske komisije.
"Hrvatska vlada snažno odbacuje optužbe" da je Hrvatska, kako je
izneseno u demaršu EU, suočena s "rizikom da izbori koji će se
održati neće biti slobodni i pošteni sa svim rezultirajućim
posljedicama", kaže se u odgovoru.
"Hrvatska vlada smatra takve kvalifikacije, uključujući optužbe o
političkoj samoizolaciji, neadekvatnim i neutemeljenim. Oni ne
mogu biti konstruktivan doprinos Europske unije pred početak
predizborne kampanje i na neki način pretpostavljaju budući razvoj
događaja i sam rezultat izbora", kaže se u hrvatskom odgovoru EU.
PRAG - Svoj odgovor na demarš Europske unije Hrvatska je temeljila
na rješenjima koje sadrži nedavno usvojeni Izborni zakon, rekao je
u petak u Pragu hrvatski premijer Zlatko Mateša.
Hrvatska je u petak predala svoj odgovor EU na demarš koji je
Europska unija nedavno predala Hrvatskoj nezadovoljna Nacrtom
hrvatskog izbornog zakona i suradnjom Hrvatske s Haškim sudom.
"U odgovoru stoje samo činjenice. Pošli smo od Izbornog zakona koji
je prihvatio Hrvatski državni sabor i dali odgovor na izražene
bojazni EU koji se temelji na Izbornom zakonu", rekao je Mateša
hrvatskim novinarima.
Premijer Mateša i ministar vanjskih poslova Mate Granić doputovali
su u petak u Prag gdje će sudjelovati na dvodnevnom samitu
Srednjoeuropske inicijative (SEI).
PRAG - Hrvatski premijer Zlatko Mateša u petak je u Pragu na
odvojenim susretima razgovarao s premijerima Slovačke, Italije i
Češke o zajedničkim aktivnostima u Paktu o stabilnosti za
jugoistočnu Europu i jačanju bilateralnih odnosa.
Mateša sudjeluje na dvodnevnom susretu na vrhu Srednjoeuropske
inicijative, koji je u petak počeo u Pragu.
Govoreći hrvatskim novinarima o susretu sa slovačkim premijerom
Mikulašom Dzurindom, Mateša je rekao da je tijekom razgovora
potvrđeno kako nema ni jednog otvorenog pitanja između dviju
zemalja, ali da bi trebalo unaprijediti gospodarsku suradnju.
Mateša je rekao da je pozvao izaslanstvo slovačke vlade i poslovnih
ljudi ove zemlje da posjete Hrvatsku.
Tijekom susreta s Massimom D'Alemom Mateša je upoznao talijanskog
premijera s hrvatskim odgovorom na demarš Europske unije i pružio
mu jamstva da će hrvatska Vlada učiniti sve da naredni izbori budu
slobodni i pošteni.
PRAG - Premijeri i ministri vanjskih poslova 16 zemalja
Srednjoeuropske inicijative (SEI) započeli su u petak u Pragu
susret na vrhu na kojem će razmotriti mogućnosti za suradnju s
Paktom o stabilnosti za jugoistočnu Europu, stanje na Kosovu te
jačanje vlastite aktivnosti ove regionalne inicijative koja
obilježava desetu obljetnicu rada.
SEI će u Pragu obilježiti svoju desetu obljetnicu postojanja a u
Nacrtu završnog dokumenta njegove članice drže da je povijest
posljednjih deset godina dokazala da je utemeljenje inicijative za
suradnju srednjoeuropskih zemalja bilo odgovor na bitnu potrebu.
S pojavom Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu rad SEI-ja
nastaje određeni izazov budući da oba mehanizma u sebi okupljaju
veliki broj istih zemalja a dijele i niz zajedničkih ciljeva.
BEČ - Wolfgang Petritsch, glavni izaslanik Zapada u Bosni i bivši
posrednik za Kosovo, u petak je u Beču izjavio da bi Europska unija
morala razmotriti mogućnost proširivanja euro-zone na jugoistočnu
Europu.
Petritsch je rekao da bi nakon kosovskoga sukoba ta i ostale mjere
pomogle stabilizirati cijelu regiju i ubrzati proces
stabilizacije.
"Stvarni problem jugoistočne Europe nije 'Koliko slobodan ili
neslobodan ja jesam?' Stvarni je problem: 'Koliko ekonomskoga
napretka možemo ostvariti... da bismo ostvarili
demokratizaciju?", upitao se taj austrijski diplomat i odgovorio:
"Mislim da je jedan način za to da EU razmotri mogućnost
proširivanja euro-zone na jugoistok Europe".
BEOGRAD - Čelnici srbijanskog oporbenog Saveza za promjene (SZP)
koji su se u petak vratili iz višednevnog posjeta SAD-u izjavili su
na konferenciji za novinare da je američka administracija
prihvatila sve njihove prijedloge i zahtjeve za rješenje
jugoslavenske krize.
SAD će podržati projekt "Energija za demokraciju", ublažiti
sankcije u zamjenu za raspisivanje demokratskih izbora, poslije
smjene vlasti u Srbiji dodijeliti državi jednokratnu novčanu pomoć
i napraviti projekt financijske pomoći rekonstrukciji zemlje,
rekao je novinarima jedan od čelnika SZP-a Zoran Đinđić.
On i ostali čelnici SZP, Dragoslav Avramović, Vladan Batić, Milan
Protić i Goran Svilanović, koji su u Washingtonu razgovarali s
američkom državnom tajnicom Madleine Albright i drugim
dužnosnicima, ocijenili su da je došlo do pozitivne promjene u
američkom odnosu prema Srbiji i da američka administracija sada
razlikuje demokratske snage i narod od režima u Srbiji.
NEW DELHI - Papa Ivan Pavao II stigao je u petak navečer u New Delhi u
posjet koji će trajati do ponedjeljka, tijekom kojeg će objaviti
zaključke crkvenog sabora biskupa Azije.
Papin zrakoplov je stigao nešto poslije 20 sati po lokalnom vremenu
u međunarodnu zračnu luku Indira Gandhi glavnog grada Indije, gdje
je papu dočekao indijski ministar vanjskih poslova Ajit Panja.
Službeni početak posjeta će biti u subotu ujutro. Ivana Pavla II će
primiti predsjednik R.K. Narayanan, a zatim hinduski premijer Atal
Behari Vajpayee.
Indijske vlasti su poduzele oštre mjere sigurnosti, nakon nekoliko
tjedana prosvjedovanja radikalnih hinduskih skupina koji se
protive papinom posjetu.
BEOGRAD - Poslanici Srpskog pokreta obnove (SPO) zatražit će, na
zasjedanju Skupštine Srbije 9. studenoga, održavanje izvanrednih
izbora na svim razinama u Srbiji, uključujući i izbore za
predsjednika republike, odlučilo je u petak predsjedništvo te
stranke.
U priopćenju te stranke kaže se da je zahtjev za raspisivanjem
izvanrednih demokratskih izbora utemeljen na Zaključcima okruglog
stola oporbenih stranaka od 14. listopada, kao i na odlukama 28
općinskih i gradskih skupština koje su u ime četiri milijuna
građana zatražile izvanredne izbore do kraja ove godine.
Oporbeni Savez za promjene je za dan održavanja skupštinskog
zasjedanja najavio veliki prosvjedni skup u Beogradu, na koji će
doći oporbeni odbornici iz lokalnih skupština i građani iz raznih
dijelova Srbije, s ciljem da pritiskom na poslanike iznude odluku o
raspisivanju izvanrednih izbora.
BELFAST - Sjevernoirska stranka Sinn Fein u petak je upozorila da
postupno istječe vrijeme za rješavanje pat-pozicije u mirovnim
pregovorima.
Martin McGuinness, pregovarač za Sinn Fein, smatra da je proces
oživljavanja prošlogodišnjeg mirovnog sporazuma od Velikog petka
"dostigao kritičnu fazu".
"U ovom je trenutku najvažniji napredak", rekao je. "Vrijeme da
okončamo krizu (u koju je zapao) mirovni proces nije negraničeno".
Najnoviji krug pregovora odgođen je do ponedjeljka, kad se u
Belfast vraća američki posrednik George Mitchell.
PRIŠTINA - Glavni zapovjednik NATO-a za Europu general Wesley Clark
upozorio je u petak kosovske Albance, tijekom kratkog posjeta toj
pokrajini, kako "u današnjoj Europi nema mjesta za etnički čisto
društvo".
"Sve europske zemlje toleriraju etničku raznolikost, a prava svih
ljudi trebaju biti zaštićena", rekao je Clark. On je istaknuo kako
se to treba odnositi i na pripadnike Srba, Albanaca, Turaka,
Gorana, Roma i ostalih etničkih skupina na Kosovu.
Clark je tijekom svojeg boravka posjetio poljske vojnike u sastavu
KFOR-a nedaleko od makedonske granice i razgovarao sa
zapovjednikom KFOR-a, njemačkim generalom Klausom Reinhardtom.
MOSKVA - Ruski premijer Vladimir Putin i njegov turski kolega
Bulent Ecevit potpisali su u petak zajedničku izjavu o terorizmu,
ali su se uglavnom suzdržali od neugodnih razgovora glede
Čečenije.
U deklaraciji se općenito osuđuje terorizam i naglašava namjera da
se nastavi borba protiv "tog zla".
Putin je Ecevitu naglasio da Moskva želi pridobiti međunarodnu
potporu za kampanju "usmjerenu jedino na uništenje terorizma, a ne
za političke ciljeve".
Iako prilikom ovih najnovijih razgovora dviju strana nije potpisan
novi protokol o projektu crnomorskog plinovoda, istaknuto je da je
napredak ipak učinjen.
PRIŠTINA - Ujedinjeni su narodi svim svojim slavenskim
djelatnicima na Kosovu izdali upozorenje u kojem im savjetuju da
zbog sigurnosti sljedećih nekoliko dana izbjegavaju javna mjesta.
To se upozorenje povezuje s potencijalno kontroverznim dolaskom na
Kosovo ruskog veleposlanika pri UN-u Sergeja Lavrova, a koji u
nedjelju stiže u dvodnevni posjet.
Neprijateljstvo prema Slavenima, a osobito Rusima, snažno je među
Albancima zbog tradicionalne ruske bliskosti sa Srbima.
Prema riječima jednog UN-ova dužnosnika, upozorenje je interne
naravi, a ne postoje nikakvi planovi za bliže određivanje prirode
potencijalne prijetnje.
NEW DELHI - Najmanje 1.361 osoba je poginulo pri prolasku snažnog
uragana prije tjedan dana u državi Orisa na istoku Indije, prema još
uvijek privremnoj procjeni.
Po nekim procjenama spominjalo se i 10.000 mrtvih u toj državi u
Bengalskom zaljevu koja je velikim dijelom opustošena.
Prema službenom izvješću objavljenom u New Delhiju, uragan je
zahvatio područje u kojem živi 12 milijuna ljudi, poplavio 323.000
hektara obradive zemlje i ubio oko 25.000 komada stoke. Uništeno je
ili oštećeno ukupno 276.000 nastambi, kao i 600 službenih zgrada,
te brojne ceste.
SANTIAGO - Velika Britanija namjerava zatražiti da bivši čileanski
diktator Augusto Pinochet prođe temeljit liječnički pregled kako
bi se ustanovilo stanje njegovog zdravlja, rekao je u petak
čileanski ministar vanjskih poslova Juan Gabriel Valdes.
Valdes je rekao da bi pregled trebali obaviti liječnici koje će
odrediti britanski ministar unutarnjih poslova Jack Straw, kako bi
se utvrdilo je li ostarjeli general fizički sposoban za izručenje
Španjolskoj.
Pinochet (83) se trenutno nalazi u kućnom pritvoru u Londonu i bori
se protiv izručenja Madridu, gdje je optužen za slučajeve mučenja
koji su se dogodili tijekom njegove autoritarne vladavine 1973.-
1990. godine.
PARIZ - Na 21. Kongresu socijalističke internacionale (SI), koji će
u ponedjeljak početi u Parizu, sudjelovat će izaslanstva
socijalističkih, socijaldemokratskih ili laburističkih stranaka
iz ukupno 140 zemalja, priopćili su u petak domaćini skupa,
predstavnici francuske Socijalističke stranke (PS).
Na Kongresu, koji će trajati od 8. do 10. studenoga, sudjelovat će
ukupno 170 izaslanstava, od kojih su 139 predstavnici stranaka
punopravnih članica ili s konzultativnim i promatračkim statusom u
SI. Među gostima Kongresa, iz Hrvatske je pozvan SDP.
Za pripreme Kongresa SI poslužilo je izvješće bivšeg portugalskog
premijera Felipea Gonzalesa "Globalni progres", koje se bavi
perspektivama socijaldemokratske politike na pragu 21. stoljeća.
Najavljena je i rasprava o više aktuelnih međunarodnih tema,
posebno o kriznim područjima u Europi i svijetu.
ATENA - Grčki premijer Kostas Simitis zatražio je u petak od
političkih stranaka koje se protive posjetu američkog predsjednika
Billa Clintona sljedećeg tjedna, da razmisle o imageu svoje zemlje
i suzdrže se od ružnih prosvjeda i nasilnih djelovanja.
Clinton će 13. studenoga doći u dvodnevni posjet Grčkoj kao dio
turneje u kojoj će posjetiti i Tursku, Italiju i Bugarsku. Veliki
broj grčkih organizacija i političkih stranaka pozvalo je na
prosvjede protiv Clintonovog posjeta zemlji.
"Postići ćemo naše ciljeve (tijekom posjeta) kroz dijalog i
argumente. Nećemo postići te ciljeve kroz mržnju", rekao je
Simitis.
(Hina) sv