SVIJET U ŠEST SATI

LJUBLJANA - Dobri i stabilni odnosi Hrvatske i Slovenije važniji su od toga tko je na vlasti u jednoj ili drugoj državi, poruka je hrvatskog premijera Zlatka Mateše izrečena u petak tijekom službenog posjeta Sloveniji. "Kakvi god bili rezultati izbora, sada u Hrvatskoj a iduće godine u Sloveniji, ti će ljudi uvijek morati paziti na dobrosusjedske odnose" - izjavio je Mateša u razgovoru za slovensku televiziju, zamoljen za ocjenu kako će se na odnose dviju zemalja odraziti skorašnji izbori za Hrvatski državni sabor. Mateša je dodao da je i još preostala otvorena pitanja moguće rješavati samo u takvom ozračju, te da odnosi Hrvatske i Slovenije predstavljaju važan čimbenik stabilnosti u ovom dijelu svijeta. LJUBLJANA - Ljubljansko "Delo" s rezervom u pogledu dinamike rješavanja bilateralnih pitanja procjenjuje uspješnost službenog posjeta hrvatskog premijera Zlatka Mateše Ljubljani i njegove razgovore s premijerom Janezom Drnovšekom i predsjednikom države Milanom Kučanom. "Predsjednici hrvatske i slovenske vlade Zlatko Mateša i Janez Drnovšek potpisali su jučer važan sporazum. Međudržavni ugovor o imovinsko-pravnim odnosima naposljetku će regulirati status popriličnog slovenskog imetka u Hrvatskoj. Pregovori o toj temi trajali su nekoliko godina, a u međuvremenu je slovenska imovina s onu stranu granice - vrijedna navodno nešto manje od tri milijarde njemačkih maraka - bila zamrznuta. Hrvatska je država većinu vremena to rješenje uvjetovala sređivanjem ostalih dvostranih pitanja. U posljednje je vrijeme pokazala nešto velikodušnosti - odrekla se je razmatranju tog pitanja u paketu. Na nesebičnost nije zaboravila ni Slovenija kad je Zagreb trebao njezinu podršku pri uključivanju u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Sada je moguće nadati se samo tome da se susjedska uigranost ne bi ponovila prilikom ratifikacije imovinsko-pravnog sporazuma. Kad bi Zagreb oponašao slovenski uzor u svezi s malograničnim sporazumom, onda bismo na potvrđivanje međudržavnog ugovora čekali godinu ili dvije. Možda u Ljubljani ne trebaju biti toliko zabrinuti jer hrvatska ratifikacija nije u nadležnosti sabora nego vlade. Mali slovenski egoizmi i hrvatska predmodernost doveli su odnose na slovenskoj južnoj granici na rub koji je karakterističan za predadolescentne države. S malo dobre volje njihove bi nesporazume bilo moguće riješiti tijekom jednog vikenda, ali su susjedne države iz toga uspjele napraviti masivnu gromadu koja se ne može pomaknuti s mjesta. Svaki pojedinačni sklop - dug Ljubljanske banke, problematika nuklearke Krško, određivanje morske granice - postao je kolosom kojega opterećuje gomila strukovnih konsideracija, pravnih slojeva, ekonomskih aspekata, financijskih posljedica, psiholoških učinaka. I - naravno - postoji još jedno opterećenje. Dosljedna nepopustljivost za koju je u svakom trenutku - prije izbora, odmah nakon izbora, u sredini ciklusa - dovoljno unutarpolitičkih razloga" - piše u komentaru Saše Vidmajer u subotnjem broju "Dela". HELSINKI - Bivši glavni tajnik NATO-a Javier Solana je u petak izrazio spremnost kombinirati svoju novu dužnost visokog predstavnika EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku i moguću dužnost čelnika Zapadnoeuropske unije (WEU). "Spreman sam prihvatiti takvu dvostruku ulogu, ako mi čelništvo EU konsenzusom ponudi posao", rekao je Solana na tiskovnoj konferenciji u Helskinkiju. WASHINGTON - SAD su u petak dale na uvid javnosti više od 1.100 dokumenata o događajima u Čileu tijekom vladavine vojne hunte Augusta Pinocheta, koji se odnose na razdoblje od 1968. go 1978. godine. Većina objavljenih dokumenata su iz razdoblja do 1973. godine jer je 30. lipnja objavljeno prvih 5.800 dokumenata koji se tiču razdoblja 1973. do 1978. godine. osti. Predsjednik Bill Clinton odlučio je skinuti veo tajnosti s američkih dokumentata koji govore o povredama ljudskih prava u Čileu od 1968. do 1991. godine. Odluka je uslijedila nakon što je Pinochet uhićen u Londonu u listopadu prošle godine na temelju zahtjeva Španjolske za izručenjem kako bi mu se sudilo zbog ubojstva španjolskih državljana u Čileu tijekom njegove vladavine. WASHINGTON - Dvadeset i osam terorističkih skupina i organizacija našlo se na popisu koji je u petak objavio američki State Department, nastavljajući tradiciju dvogodišnjih izvješća o inozemnim terorističkim organizacijama. Na popisu, koji je po zakonu dužna objaviti državna tajnica Madeleine Albright, nalazi se samo jedno novo ime - terorističke organizacije Al-Qaida, zloglasnoga Osame bin Ladena. U odnosu na popis objavljen 1997. godine tri organizacije su ili prestale postojati ili su se odrekle terorizma. To su kambodžanski Crveni Kmeri, Demokratska fronta za oslobođenje Palestine i čileanska Domoljubna fronta Manuel Rodrigez. Prema američkom popisu, najviše terorističkih organizacija i skupina djeluje na Bliskom istoku i u arapskim zemljama. Baskijska ETA, grčki Revolucionari 17. studenoga i ELA, te turski Dev Sol i Radnička stranka Kurdistana, djeluju na europskom tlu iako mnoge druge terorističke organizacije ili skupine svoje akcije izvode u Europi ili, još češće, u europskim zemljama skupljaju novac za svoje akcije. WASHINGTON - U petak je u Washingtonu objavljeno da je iz Južnoafričke republike SAD-u izručen Khalfan Khamis Mohamed, jedan od petorice optuženih za podmetanje bombe pod američko veleposlanstvo u Dar es Salamu u Tanzaniji u kolovozu prošle godine. Kako se navodi u priopćenju, on je već jutros izveden pred suca u okružnom sudu u New Yorku gdje je upoznat s optužnicom. Mohamad je optužen da je kao sudionik terorističkoga napada prouzročio smrt 11 osoba i ranjavanje više od 80 ljudi. Za isti zločin optuženi su još Ahmed Khalfan Ghailani, Fahad Mohamed Ally, Mustafa Mohamed Fadhil i Ahmed Salim Swedan. Oni još nisu uhićeni. BEOGRAD - Protiv vlasti Slobodana Miloševića u Beogradu je petak prosvjedovalo oko 10.000 ljudi, u ostalim gradovima po nekoliko tisuća. U Beogradu su kordoni policije i večeras usmjeravali prosvjednu povorku, koja je ipak prošla "medijskom trasom" i završila na Trgu republike. Jedan od čelnika Saveza za promjene Vuk Obradović najavio da će uskoro građani iz svih dijelova grada biti pozvani da pješice dođu do središta grada. Jugoslavenskom presjedniku Slobodanu Miloševiću je poručio da se "ne zanosi iluzijama da će građani koji traže njegovu ostavku stati na pola puta". Glumica Neda Arnerić čitala je večeras dijelove knjige "Znakovi pored puta" Ive Andrića, koji se odnose na psihologiju tiranina. Predsjednik Sindikata umirovljenika "Nezavisnost" Milan Đurić izjavio je da je vlast ukrala najstarijim građanima ukupno 70 mirovina. Istaknuo je snagu i volju umirovljenika da se i oni bore za bolju demokratsku Srbiju. Policija je u Nišu spiječila maturante da se pridruže prosvjednicima. Taksisti koji su jučer u tom gradu predvodili prosvjednu povorku, danas su bili pozvani na "tehnički pregled" automobila a u njihovu udrugu došla je financijska policija. U mnogim gradovima večeras se čuo zahtjev čelnicima oporbenih strana da se ujedine. ALŽIR - Šesnaest osoba, od kojih osam iz jedne obitelji, ubijeno je u Alžiru u srijedu i u četvrtak u pet napada islamskih fundamentalista, doznaje AFP u petak iz pouzdanih izvora. To je najkrvaviji niz napada od 16. rujna kada je na referendumu usvojen zakon o građanskom sporazumu, koji amnestira djelomično ili u potpunosti naoružane islamiste koji nisu počinili zločine, silovanja i koji nisu postavljali eksplozivne naprave na javnim mjestima. (Hina) duk duk