HRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ PREDSTAVIO DVIJE NOVE MONOGRAFIJE

ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Geološko-paleontološki odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u Zagrebu predstavio je danas u zagrebačkome Muzeju Mimara dvije nove monografije. Njihovo objavljivanje rezultat je dugoga i sustavnoga rada kustosa toga muzeja koji je sljednik najstarije zagrebačke muzejske ustanove - Narodnoga muzeja, istaknuto je na promociji. Napomenuto je kako je Geološko-paleontološki odjel Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja bio samostalna muzejska ustanova od 1893. do 1986. te da, u sklopu sadašnjega Muzeja, Odjel nastoji zadržati samostalnost, samosvojnost i visoku znanstvenu razinu. #L# Prva predstavljena monografija izdavački je projekt što su ga zajednički ostvarili Hrvatski prirodoslovni muzej i Provincijalat franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. Monografija je to o znanstvenome radu franjevca dr. Josipa Olujića pod naslovom "O razvojnim nizovima nekoliko melanopsida i prozostenida iz sarmatskih naslaga okolice Sinja (Dalmacija, Hrvatska)" koji je za objavljivanje priredila Zlata Jurišić-Polšak, kustosica Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Druga monografija samostalno je izdavačko ostvarenje Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Riječ je o Radiografskome atlasu zbirke kostiju Krapinskoga pračovjeka - "The Krapina Hominids - A Radiografic Atlas of Skeletal Collection", objavljenomu na engleskom jeziku, a koji autorski "potpisuje" skupina od šest znanstvenika. Među njima petorica su američki znanstvenici: Morrie Kricun, Janet Monge, Alan Mann, Gerald Finkel i Michelle Lampl te jedan hrvatski - Jakov Radovčić, urednik knjige i muzejski savjetnik u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju. Profesor na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji u Sinju fra Josip Ante Soldo koji je i urednik monografije posvećene radu dr. Josipa Olujića, podsjetio je na osnovne podatke iz životopisa toga vrsnog znanstvenika kojega su 1944. u Sinju komunisti bezrazložno osudili na smrt i pogubili. Josip Olujić studirao je u Švicarskoj u Freiburgu matematiku i fiziku gdje je 1918. i doktorirao temom "Doprinosi mjerenju radijeve emanacije u atmosferi". Za Zlatu Jurišić-Polšak, fra Josip Olujić primjer je upornosti i habrosti u svjedočenju istine o prirodi koja nas okružuje. Recenzent knjige akademik Ivan Gušić drži da Olujićevo djelo ni danas nije izgubilo na aktualnosti, što je za njega i jedan od razloga što je to djelo objavljeno. Dug prema tomu iznimnome znanstveniku za Gušića je drugi i jednakovrijedni razlog. Dr. Josip Balabanić, recenzent i znanstveni savjetnik Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja, istaknuo je da je Josip Olujić bio evolucionist novoga tipa za kojega je evolucionizam bio dinamični kreacionizam. Objavljivanjem Radiografskoga atlasa svim je svjetskim stručnjacima postala dostupna baza podataka o Krapinskomu pračovjeku, istaknuo je Jakov Radovčić. Svrha Atlasa bila je pak dobivanje novih spoznaja o patologiji krapinskih neandertalaca, dometnuo je. Atlas je i prvi takav rad koji se u potunosti odnosi samo na jedno nalazište, a zbog sadržaja je i jedan od važnih izvora istraživačima u antropologiji i medicini, rečeno je na promociji. (Hina) ip dd