ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Dr. Sjoerd Wendelaar Bonga, redoviti član Nizozemske kraljevske akademije znanosti održao je večeras u palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) javno predavanje pod nazivom "Evolution of
stress response in vertebrates" (Evolucija odgovora na stres u kralježnjaka). Predavanje su priredili Akademijin Razred za prirodne znanosti i Institut Ruđer Bošković.
ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Dr. Sjoerd Wendelaar Bonga, redoviti
član Nizozemske kraljevske akademije znanosti održao je večeras u
palači Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) javno
predavanje pod nazivom "Evolution of stress response in
vertebrates" (Evolucija odgovora na stres u kralježnjaka).
Predavanje su priredili Akademijin Razred za prirodne znanosti i
Institut Ruđer Bošković.#L#
Dr. Bonga dekan je Fakulteta znanosti Sveučilišta Nijmegen i
profesor na Odsjeku za psihologiju životinja toga nizozemskog
sveučilišta. Znanstveno područje koje posebno zanima dr. Bongu je
fiziologija stresa u životinja, posebno riba, te njihov odgovor na
stresne podržaje.
Kralježnjaci i stres u kontekstu evolucije spadaju danas u jedno od
središnjih mjesta u području ekologije i fiziologije zbog velike
opasnosti od zagađnja okoliša.
Stres u životinja, a to vrijedi i za druge vrste živoga svijeta,
najjednostavnije se definira kao poremećaj unutarnje ravnoteže pod
utjecajem vanjskih faktora, tzv. stresora, rekao je dr. Bonga.
Najčešći "stresori" su otrovni metali, kisele vode, velike
temperaturne promjene, izolacija jedinke od vrste kojoj pripada i
zagađenost vodenih tokova.
Sustav stresa nije izrazito složen fiziološki fenomen i jedan od
najstarijijih fiziogenetičkih sustava, visoke strukturalne
postojanosti i očuvanosti. Fiziologija stresa slična je kod svih
kralježnjaka, pa tako nema velike razlike u fiziologiji stresa kod
riba i sisavaca, a to znači i kod čovjeka.
Istraživanja su pokazala da izloženost stresu u najmlađoj
razvojnoj fazi, tj. još u fazi zametka, pojačava reakciju kod
izloženosti stresu u kasnijoj razvojnoj i životnoj fazi. Na
izloženost dvostrukome stresu, odgovor jedinke je udvostručen,
odnosno akumulira se. Nakon izloženosti stresu, jedinka često gubi
na težini, smanjuje se njena reproduktivna sposobnost, a ponekad i
nestaje, te se povećava osjetljivost na različite bolesti.
(Hina) ip sp