ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Akademik Stjepan Škreb veliko je ime hrvatske znanosti - utemljitelj je hrvatske geofizike i pionir u organizaciji geofizičke službe. Uz vrsnost znanstvenika, akademika Škreba resila je i iznimna ljudska
osobnost i humanizam. Pa ipak, hrvatska se metropola do sada još nije dostojno odužila tomu znanstveniku koji je sva svoja znanstvena postignuća ostvario u Zagrebu. Zato je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) danas uputila prijedlog da se jednoj ulici hrvatskoga glavnog grada da ime akademika Stjepana Škreba.
ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Akademik Stjepan Škreb veliko je ime
hrvatske znanosti - utemljitelj je hrvatske geofizike i pionir u
organizaciji geofizičke službe. Uz vrsnost znanstvenika,
akademika Škreba resila je i iznimna ljudska osobnost i humanizam.
Pa ipak, hrvatska se metropola do sada još nije dostojno odužila
tomu znanstveniku koji je sva svoja znanstvena postignuća ostvario
u Zagrebu. Zato je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)
danas uputila prijedlog da se jednoj ulici hrvatskoga glavnog grada
da ime akademika Stjepana Škreba.#L#
Taj poticaj predsjednika HAZU akademika Ive Padovana jednodušno su
podržali članovi Akademije na svečanoj sjednici, održanoj danas u
palači HAZU u povodu 120. obljetnice rođenja akademika Stjepana
Škreba. Sjednicu su zajednički priredili Razred za prirodne
znanosti HAZU i Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkoga
fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu, a uz akademike, sjednici su
nazočili i članovi obitelji Škreb.
Stjepan Škreb završio je 1901. studij matematike, fizike i kemije
na Mudroslovnome fakultetu u Zagrebu polaganjem strogih ispita
(rigoroza). Za doktora filozofije promoviran je "sub auspiciis
Regis" 1910. na osnovu disertacije "Utjecaj zemaljske rotacije na
gibanje atomosfere", a tom je prigodom na dar dobio zlatni prsten
optočen briljantima i ukrašen carevim inicijalima.
Za honorarnoga asistenta dr. Andriji Mohorovičiću na
Meteorologijskome opservatoriju u Zagrebu postavljen je već 1899.,
a taj je posao Škreb radio sve do 1915. kada je mobiliziran i odlazi
na bojišnicu. U istu se ustanovu, koja tada nosi ime Geofizički
zavod, vraća 1925. gdje je već sljedeće godine postavljen za
upravitelja što je dužnost koju će obnašati sve do preranoga
umirovljenja 1947. Za redovitoga člana Akademije, koja se tada
naziva jugoslavenskom, Stjepan Škreb izabran je 1937., a za
potpredsjednika HAZU 1942. Umro je u Zagrebu 1952.
Akademik Škreb jedno je od časnih imena koja su iz Akademije
"uklonjena" 1945. S tim u vezi, Akademija se još 1990. obvezala da
će obilježavati imena tih časnih ljudi, podsjetio je akademik
Padovan. Predsjednik HAZU je istaknuo i da će Akademija uvijek
ostati na poziciji obrane svakoga svog časnog člana bez obzira na to
kojoj vjeri ili ideologiji pripada.
O značenju Stjepana Škreba za razvoj geofizike u Hrvatskoj govorila
je mr. Božena Volarić, koja je to posvjedočila iz osobnoga iskustva
jer je radila s akademikom Škrebom u Geofizičkome zavodu od 1941. do
1947. Osobito je istaknula zasluge akademika Škreba za razvoj
meteoroloških postaja te za izradbu najcjelovitijega i
najopsežnijega prikaza klime Hrvatske koji je objavljen 1942. a u
kojemu je dana i prva klimatska klasifikacija hrvatskih krajeva.
Stjepan Škreb autor je 38 znanstvenih radova i preko 60 stručnih i
popularnih radova. Glavna područja njegova znanstvenoga bavljenja
bila su geofizika i astronomija, statistika u klimatologiji te
klimatologija i meteorologija, podsjetila je Inga Lisac govoreći o
znanstvenoj djelatnosti akademika Škreba.
Škrebova nastavna djelatnost bila je temom izlaganja Ivana Penzara
koji je istaknuo da je akademik Škreb svoja predavanja na visokoj
teorijskoj razini uvijek potkrepljivao i primjerima iz prakse.
U povodu obilježavanja 120. godišnjice rođenja akademika Stjepana
Škreba u atriju palače HAZU priređena je prigodna izložba radova i
najznačajnije dokumentacije vezane uz njegove djelatnosti. Dio
izložbe priredili su obitelj Stjepana Škreba i Predsjedništvo
HAZU, a dio Geofizički odsjek PMF-a.
(Hina) ip dd