ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Predsjednik Kluba SDP-a Mato Arlović predložio je danas da se Prijedlog strategije prometnog razvitka uputi u treće čitanje i konačno raspravi i donese zajedno sa strategijom gospodarskog
razvitka.
ZAGREB, 5. studenoga (Hina) - Predsjednik Kluba SDP-a Mato Arlović
predložio je danas da se Prijedlog strategije prometnog razvitka
uputi u treće čitanje i konačno raspravi i donese zajedno sa
strategijom gospodarskog razvitka. #L#
Saborski su zastupnici u raspravi na 43. sjednici Zastupničkog doma
Hrvatskog državnog sabora kao najvažniji prioritet prometne
strategije istaknuli potrebu povezivanja sjevera i juga,
naglašavajući kako se pritom ne smije zapostaviti ni povezivanje
istoka i zapada Hrvatske. Uz izgradnju nove autoceste koja bi
povezala Zagreb i Dalmaciju preko Like, istaknuta je i potreba
obnove i proširenja postojeće ceste preko Plitvica.
U povezivanju Zagreba i Dalmacije autocestom preko Like napravljen
je tek mali dio - Maslenički most. Završeno je tek 366,7 metara, a
nastavi li se s dosadašnjim tempom gradnje ta bi se cesta mogla
graditi godinama, kazao je Joško Kontić (Klub HSLS-a).
Dalmacija je zapostavljena kao nikada, smatra Joško Kovač (Klub
HSNS) koji je izuzetno kritičan prema ministru razvitka,
useljeništva i obnove Juri Radiću. Kovač, naime, kaže da
Ministarstvo pomorstva, prometa i veza nije ništa odlučivalo o
trasi autoceste prema Dalmaciji, jer "to određuje Jure Radić kako
mu padne na pamet u suradnji s Bechtelom".
Niz su kritika Kontić i Kovač iznijeli i u vezi problema čestog
zatvaranja Masleničkog mosta. Zbog bure od 70 kilometara na sat
most se zatvara i ljeti, kako strategija planira razriješiti čep u
slučaju zatvaranja mosta, upitao je Ante Tukić (Klub LS-a).
Kovač je i "promašaj" s Masleničkim mostom povezao s ministrom
Radićem, nazvavši ga čak "elementarnom nepogodom za Dalmaciju".
Ako bi nastavili u tom šaljivom tonu, nadovezao se Arlović, onda bi
"dotični ministar za Slavoniju bio El Nino jer se ništa ne gradi".
Uz prioritet cesta prema Dalmaciji, Arlović je posebnu pozornost
posvetio potrebi izgradnje cesta u i prema Slavoniji, cesti Ilok-
Njemci i dalje, te autocesti Zagreb-Lipovac.
Zastupnici su suglasni da obnove i izgradnje prometnica nema bez
kvalitetnih izvora sredstava. Bez toga i kvalitetnog odnosa prema
međunarodnoj zajednici Strategija bi, boji se Arlović, mogla u
jednom dijelu postati "tek pusta želja". Uz sredstva iz proračuna,
potrebni su povoljni, dugoročni međunarodni krediti, drugačiji
odnos prema koncesijama. Srećko Bijelić (Klub HNS-a/IDF-a) traži
da se izradi strategija koncesija te dobivanja kredita i zajmova.
Dragan Kovačević (HDZ) smatra pak da puno opreznije treba ići u
ambiciozan program prometne gradnje jer to hrvatsko gospodarstvo
sve teže može nositi. Kovačević stoga predlaže da se umjesto
planiranog godišnjeg izdvajanja od pet posto bruto domaćeg
proizvoda u idućem razdoblju treba izdvajati 2,5 posto BDP-a. Na
uštrb financiranja prometa više treba ulagati u znanost, školstvo,
podržavati izvoznike i sl., kazao je Kovačević.
U raspravi je također upozoreno na potrebu modernizacije
željeznice koja je označena prometom budućnosti. Iz Zagreba do
Splita treba deset sati, većina je željezničke mreže izgrađena
prije sto godina, Hrvatske željeznice gomilaju gubitke, djelom su
tome razlog ratne štete više od 350 milijuna maraka, ali država je
od 1991. do 1997. za sanaciju HŽ-a izdvojila 2,3 milijarde maraka,
podaci su iznijeti u raspravi. Klub HDZ-a, kazao je, Niko Obuljen
drži da željezničke pruge ne treba ukidati, nego stimulirati
željeznički na račun cestovnog prometa.
Zastupnici su upozorili na tešku situaciju u brodogradnji i
brodarstvu, potrebu boljeg prometnog povezivanja s lukama, boljeg
povezivanja kopna i otoka. Trebalo bi, predložio je Obuljen,
razmotriti mogućnosti izgradnje mostova prema naseljenim otocima,
primjerice Korčulom i Pašmanom.
Rasprava o prometnoj strategiji države trebala bi se nastaviti
nakon poslijepodnevnog glasovanja.
(Hina) bn/bm dd