ANKARA, 4. studenoga (Hina) - S puno nade očekujemo razvitak budućih odnosa Turske i Armenije, izjavio je danas državni ministar Ali Irtemcelk koji je u ime turske vlade bio nazočan na sahrani ubijenog armenskog premijera Vazgena
Starkisijana.
ANKARA, 4. studenoga (Hina) - S puno nade očekujemo razvitak
budućih odnosa Turske i Armenije, izjavio je danas državni ministar
Ali Irtemcelk koji je u ime turske vlade bio nazočan na sahrani
ubijenog armenskog premijera Vazgena Starkisijana.#L#
Bio je to, inače, prvi posjet nekog turskog ministra u dugoj
povijesti tradicionalno zategnutih odnosa Ankare i Erevana. Te
odnose posebice opterećuje azerbajdžansko-armenska hipoteka oko
prijeporne oblasti Gornji Karabah.
Irtemcelik je objelodanio da je tijekom njegova susreta i razgovora
sa armenskim šefom diplomacije Oskanyanom izražena obostrana želja
da se odnosi Ankare i Erevana što brže normaliziraju. Pri tom je
iznesena zajednička ocjena da će miroljubivo rješenje Gornjeg
Karabaha pozitivno utjecati na cjelokupne tursko-armenske odnose.
Rekao je da bi do toga moglo doći već na summitu Organizacije za
sigurnost i suradnju u Europi (OESS) na kojem će biti nazočni i
čelnici Armenije i Azerbajdžana.
Turska je inače početkom izbijanja sukoba oko Gornjeg Karabaha
1988., bezrezervno stala na stranu Bakua. To se objašnjava
činjenicom da je ta autonomna oblast bila u državno-pravnom sustavu
Azerbajdžana. Istodobno, ne prikriva se da su Turci i Azerbajdžanci
potpuno istovjetan narod koji odvojeno živi nakon okupacije
Azerbajdžana od strane bivše carske Rusije.
Turska i Armenija nemaju diplomatske odnose. Između dvije susjedne
zemlje zatvoreni su svi granični prijelazi. Ta netrpeljivost
objašnjava se navodnim turskim genocidom nad Armenima 1915.
Službena Ankara nije nikad priznala da je bivša Osmanlijska
carevina u vrijeme svog raspada pobila na desetine i stotine tisuća
Armenaca koji su u to vrijeme živjeli na istoku Anatolije.
(Hina) sk sb