FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DEMIREL U PONEDJELJAK U AZERBAJDŽANU O NAFTOVODU BAKU-CEYHAN

BAKU, 15. listopada (Hina/Reuters) - Turski predsjednik Sulejman Demirel posjetit će u ponedjeljak Azerbajdžan gdje će s predsjednikom Hajdarom Alijevim razgovarati o naftovodu i plinovodu vrijednom milijarde dolara, koji je predmetom spora među zemljama regije i najvećih svjetskih naftnih tvrtki, doznaje se u petak iz turskog veleposlanstva u Bakuu.
BAKU, 15. listopada (Hina/Reuters) - Turski predsjednik Sulejman Demirel posjetit će u ponedjeljak Azerbajdžan gdje će s predsjednikom Hajdarom Alijevim razgovarati o naftovodu i plinovodu vrijednom milijarde dolara, koji je predmetom spora među zemljama regije i najvećih svjetskih naftnih tvrtki, doznaje se u petak iz turskog veleposlanstva u Bakuu.#L# "Predsjednik Demirel dolazi u jednodnevni posjet Azerbajdžanu gdje će razgovarati o naftovodu Baku-Ceyhan te o transkaspijskom plinovodu", kazao je neimenovani izvor veleposlanstva. Turska, koja ima velika ulaganja u Azerbajdžanu, proizvođaču nafte, smatra tu turkofonu zemlju na Kaspijskom moru ulaznim vratima u druge turkofone zemlje Središnje Azije. I Alijev i Demirel intenzivno su lobirali za naftovod Baku-Ceyhan, koji će na dan prebacivati milijun barela kaspijske sirove nafte u mediteransku tursku luku Ceyhan. Za ponedjeljak su predviđeni i razgovori o plinovodu kojim bi se u Tursku dovodio plin iz Turkemnistana, a možda i Azerbajdžana. Demirel bi se trebao u Bakuu obavijestiti i o nedavnim razgovorima koje je Alijev vodio sa svojim armenskim kolegom Robertom Kočarijanom o nemirnom području Nagorno-Karabah. Sjedinjene Države požurivale su predsjednike Armenije i Azerbajdžana, koji su se jednom mjesečno sastajali protekla četiri mjeseca, da izrade okvir za rješenje spora do sastanka na vrhu Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) dogovorenom za studeni u Istambulu. Takozvana skupina iz Minska, unutar OESS-a, posredovala je pregovorima od prekida vatre u Nagorno-Karabahu 1994. godine. Rat je izbio prije 11 godina u toj pokrajini, nastanjenoj pretežito armenskim pučanstvom, koje je težilo odcjepljenju od Azerbajdžana. Armenija je politički i vojno podupirala Armence Karabaha tijekom rata u kojemu je ubijeno 35.000 osoba, a gotovo milijun ih je, bježeći pred ratnim razaranjima, ostalo bez krova nad glavom. (Hina) rt rb

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙