BAKU, 15. listopada (Hina/Reuters) - Turski predsjednik Sulejman Demirel posjetit će u ponedjeljak Azerbajdžan gdje će s predsjednikom Hajdarom Alijevim razgovarati o naftovodu i plinovodu vrijednom milijarde dolara, koji je predmetom
spora među zemljama regije i najvećih svjetskih naftnih tvrtki, doznaje se u petak iz turskog veleposlanstva u Bakuu.
BAKU, 15. listopada (Hina/Reuters) - Turski predsjednik Sulejman
Demirel posjetit će u ponedjeljak Azerbajdžan gdje će s
predsjednikom Hajdarom Alijevim razgovarati o naftovodu i
plinovodu vrijednom milijarde dolara, koji je predmetom spora među
zemljama regije i najvećih svjetskih naftnih tvrtki, doznaje se u
petak iz turskog veleposlanstva u Bakuu.#L#
"Predsjednik Demirel dolazi u jednodnevni posjet Azerbajdžanu gdje
će razgovarati o naftovodu Baku-Ceyhan te o transkaspijskom
plinovodu", kazao je neimenovani izvor veleposlanstva.
Turska, koja ima velika ulaganja u Azerbajdžanu, proizvođaču
nafte, smatra tu turkofonu zemlju na Kaspijskom moru ulaznim
vratima u druge turkofone zemlje Središnje Azije.
I Alijev i Demirel intenzivno su lobirali za naftovod Baku-Ceyhan,
koji će na dan prebacivati milijun barela kaspijske sirove nafte u
mediteransku tursku luku Ceyhan.
Za ponedjeljak su predviđeni i razgovori o plinovodu kojim bi se u
Tursku dovodio plin iz Turkemnistana, a možda i Azerbajdžana.
Demirel bi se trebao u Bakuu obavijestiti i o nedavnim razgovorima
koje je Alijev vodio sa svojim armenskim kolegom Robertom
Kočarijanom o nemirnom području Nagorno-Karabah.
Sjedinjene Države požurivale su predsjednike Armenije i
Azerbajdžana, koji su se jednom mjesečno sastajali protekla četiri
mjeseca, da izrade okvir za rješenje spora do sastanka na vrhu
Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS) dogovorenom za
studeni u Istambulu.
Takozvana skupina iz Minska, unutar OESS-a, posredovala je
pregovorima od prekida vatre u Nagorno-Karabahu 1994. godine.
Rat je izbio prije 11 godina u toj pokrajini, nastanjenoj pretežito
armenskim pučanstvom, koje je težilo odcjepljenju od
Azerbajdžana.
Armenija je politički i vojno podupirala Armence Karabaha tijekom
rata u kojemu je ubijeno 35.000 osoba, a gotovo milijun ih je,
bježeći pred ratnim razaranjima, ostalo bez krova nad glavom.
(Hina) rt rb