ZASTUPNIČKI DOM: IZRAVNE RATNE ŠTETE 236 MILIJARDI KUNA

ZAGREB, 3. studenoga (Hina) - Izravne ratne štete što ih je Hrvatska pretrpjela u srpskoj agresiji iznose 236,4 milijarde kuna. Hrvatsku je rat bacio godinama unazad, u ratu je izgubljen jedan i pol do dva bruto domaća proizvoda, a uvjet obnovi je oporavak gospodarstva. U raspravi o ratnim štetama u današnjem nastavku 43. sjednice Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora najčešće spominjano bilo je ipak pitanje mogućnosti naknade ratne štete. #L# Predsjednik Državne komisije za popis i procjenu ratne štete Ivan Novačić istaknuo je da se izvješće odnosi na razdoblje od 15. kolovoza 1990. do 31. kolovoza 1995., odnosno u hrvatskom Podunavlju do 15. siječnja 1998. godine. Izravne su ratne štete 236,4 milijarde kuna, ili 65,3 milijarde maraka ili 37,1 milijarda dolara, a neizravne i tri, četiri puta veće. Kod izravnih šteta 40 posto ih se odnosi na materijalne štete, 20 posto na troškove rata, a 34 posto su troškovi života i zdravlja ljudi. Prema demografskim procjenama u agresiji je poginulo i nestalo do 20.000 ljudi, istaknuo je Novačić. Za predstavnike oporbenih klubova važno je pitanje kako doći do reparacije ratnih šteta. Hrvatska ima legitimno pravo tražiti ratne reparacije, kazao je Damir Kajin (Klub IDS-a). Upitno mu je zašto je Vlada to propuštala učiniti do sredine ove godine, a zanima ga je li to "netko propuštao zbog dogovora s Miloševićem". I Joško Kovač (HSNS) pita zašto Hrvatska nije postavila zahtjev za naknadu ratne štete čime bi se postavila razlika tko je agresor, a tko žrtva. Smatra da pitanje ratnih šteta treba uključiti u sukcesiju imovine bivše države. U ime Kluba HDZ-a Vladimir Šeks opovrgnuo je tvrdnje da je Hrvatska mogla nešto djelotvornije poduzeti da bi osigurala naplatu ratnih šteta. Hrvatski je sabor zaključkom od 8. listopada 1991. utvrdio da je na Hrvatsku izvršena oružana agresija od strane Srbije, Crne Gore i JNA. To je pravna podloga za postupke koji bi vodili naknadi ratnih šteta. Sabor tada nije mogao donijeti odluku o proglašenju ratnog stanja, jer niti jedna država ni međunarodna zajednica nisu bili pripravni vojno i djelotvorno poduprijeti proglašenje nezavisnosti Hrvatske, kazao je Šeks. Tužbe koje je Hrvatska podnijela protiv Jugoslavije imat će uspjeha, ali da bi se realno naplatila ratna šteta potrebni su drugi mehanizmi, rekao je, podsjećajući da ni jedna država nije platila ni lipu ratne štete ako nije bila u cjelosti vojnički poražena, pacificirana i ako joj to nije bilo nametnuto mirovnim ugovorima. Predstavnici klubova upozorili su da je Hrvatska zbog rata izgubila srednjoročni razvojni ciklus. Rat je Hrvatsku, kaže Kajin, "bacio" 15 godina unazad, a prema sadašnjoj dinamici izdvajanja procjenjuje da će za obnovu trebati najmanje 25 godina. Upozoreno je posebice na visoke štete u gospodarstvu. Oporbeni su zastupnici spomenuli i 600 do 700 tisuća radnih mjesta izgubljenih u posljednjih devet godina, pri čemu npr. Snježana Biga-Friganović (Klub SDP-a) pita koliko je radnih mjesta izgubljeno zbog rata, a koliko zbog loše provedene pretvorbe i privatizacije. Oporavak gospodarstva uvjet je obnovi s obzirom i na malu pomoć međunarodne zajednice. Je li za izostanak te pomoći kriva hrvatska politika, upitali su oporbeni zastupnici. Šeks je te prigovore opovrgnuo, ističući da je međunarodna zajednica npr. zbog akcije "Oluja" i oslobađanja hrvatskoga teritorija uskratila Hrvatskoj pristup Phare programu. Šeks također ističe da bi gospodarska i socijalna slika Hrvatske sada bila potpuno drugačija da se trećina državnog proračuna nije morala izdvajati za obnovu. Zastupnici su u raspravi pohvalili izvješće kao vrijedan izvor podataka koji se može koristiti u istupima pred međunarodnom zajednicom ili međunarodnim institucijama. Rasprava o ratnim štetama bit će nastavljena i nakon stanke. (Hina) bn/bm im