ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Završno izvješće o ratnim štetama dobilo je danas visoku ocjenu Županijskog doma Hrvatskog državnog sabora. Izvješće bi, istaknuli su zastupnici, trebalo prevesti na svjetske jezike, poslati na različite
adrese, među njima i na adresu agresora kako bi se naplatio makar dio pretrpljene štete veće od 236 milijardi kuna ili 65,3 milijarde njemačkih maraka. Pozitivnim očitovanjem o još nekoliko zakonskih prijedloga, Županijski je dom poslijepodne završio 34. sjednicu.
ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Završno izvješće o ratnim štetama
dobilo je danas visoku ocjenu Županijskog doma Hrvatskog državnog
sabora. Izvješće bi, istaknuli su zastupnici, trebalo prevesti na
svjetske jezike, poslati na različite adrese, među njima i na
adresu agresora kako bi se naplatio makar dio pretrpljene štete
veće od 236 milijardi kuna ili 65,3 milijarde njemačkih maraka.
Pozitivnim očitovanjem o još nekoliko zakonskih prijedloga,
Županijski je dom poslijepodne završio 34. sjednicu. #L#
U strukturi počinjenih šteta, 40 posto čine materijalne štete, 20
posto troškovi rata, 34 posto troškovi života i zdravlja ljudi,
kazao je predsjednik Državne komisije za popis i procjenu ratne
štete Ivan Novačić. Zbog rata, naveo je, Hrvatska je izgubila
srednjoročni razvojni ciklus, a u agresiji je nestao jedan i pol
brutto domaći proizvod. Teško je stradao stambeni fond, ogromne su
štete pričinjene u industriji, na infrastrukturi, na kulturnoj
baštini. Ipak, najteži su gubici ljudskih života. Demografske
procjene govore da je u agresiji poginulo i nestalo do 20 tisuća
ljudi. Izvješće o štetama obuhvaća razdoblje od 15. kolovoza 1990.
do 31. kolovoza 1995., odnosno u hrvatskom Podunavlju do 15.
siječnja 1998. godine.
Priključujući se zastupnicima koji su govorili o pogubnim učincima
agresije na hrvatsko gospodarstvo, Franjo Križanić (HDZ) je kazao
da se izravne štete neće moći ukloniti u slijedećih 10 do 12 godina,
a da je veliko pitanje koliko će trebati za uklanjanje neizravnih
šteta, odnosno za izostanak prihoda i dobiti.
Procjenjuje se da štete zbog neostvarene potrošnje u turizmu iznose
oko 20 milijardi (dolara), naveo je Niko Bulić (HDZ), pitajući se je
li uistinu u cijelom drštvu zaživjela spoznaja što se stvarno
desilo, je li svijet to shvatio? Govoreći o troškovima rata,
Zvonimir Červenko (HDZ) kazao je kako je samo u jednom danu
operacije Oluja utrošeno 1.200 tona streljiva i raketa, 400 tona
benzina, 300 tona hrane. Sve je to, kazao je, platio hrvatski
narod.
Zastupnici su naglasili da je teret ratnih šteta Hrvatska uglavnom
podnijela sama, svega dva posto pomoći dao je svijet.
Podržavajući prijedloge da se izvješće pošalje na različite
adrese, Žarko Katić (HSLS) je istaknuo da treba učiniti sve da račun
stigne i agresoru, da se naplati makar dio štete. Vlado Ošust (HDZ)
predložio je da resorno ministarstvo nađe načina da izvješče nađe
svoje mjesto i u udžbenicima povijesti.
Županijski je dom dao 'zeleno svjetlo' i predloženim promjenama
zakona o pravima saborskih zastupnika slijedom kojih bi se na
jednak način uredila mirovinska prava svih zastupnika od 1990.
Zadršku prema tim promjenama iskazali su Ratko Maričić (SDP) i
Božidar Pankretić (HSS) koji drži da sa tim promjenama nije
primjereno ići u sadašnjem trenutku. Načelnu je podršku tom
prijedlogu dao matični Odbor za unutarnju politiku, ali uz
primjedbu da bi zastupnik tek na temelju šestomjesečnog obnašanja
dužnosti mogao ostvariti pravo na zastupničku mirovinu.
Podršku Doma dobila su u dva prijedloga promjena Zakona o
područjima županija, gradova i općina (Božidara Kalmete i Odbora za
unutarnju politiku), kojima se, među inim, predviđa ustrojavanje
nove općine Gornja Rijeka.
Budući da se o njemu nije očitovao nadležni odbor, Izvješće o radu
Komisije za ratne i poratne žrtve skinuto je s dnevnog reda.
(Hina) bm im