VOA 2. XI. G.ANN GEYER O MEĐ.ORGAN.

GLAS AMERIKE - VOA 2. XI. 1999. Međunarodne mirovne misije nisu uspješne zbog toga što ne razlikuju žrtvu i napadača - razgovor s Georgie Ann Geyer vodio Bojan Klima. Dnevnik 'The Washington Times' nedavno je objavio komentar pod naslovom 'Fokus na Hrvatskoj' čija je autorica novinarka Georgie Ann Geyer. U njemu gospođa Geyer, neposredno nakon povratka iz Hrvatske, kritizira rad međunarodnih organizacija - od Ujedinjenih naroda pa do niza privatnih, nevladinih udruga koje su sve angažiranije u svjetskim kriznim žarištima. Georgie Ann Geyer tvrdi da je glavni razlog njihova neuspjeha i - kako je rekla - moralno upitnog angažmana - profil kadrova koje međunarodne organizacije upošljavaju. U intervjuu za Glas Amerike, gospođa Geyer objašnjava svoja stajališta. = Radi se o ljudima koji privrženost naciji smatraju nečim što je plemensko, odnosno arhaično i negativno. Međunarodni su dužnosnici postnacionalni, čak i postemocionalni ljudi - kako ih je vrlo prikladno nazvao moj zagrebački prijatelj Slaven Letica, kaže Georgie Ann Geyer i dodaje: Problem počinje kada takvi ljudi dođu u zemlju poput Hrvatske. Kako smo vidjeli od 1991. pa na ovamo, oni su nesposobni razlikovati žrtvu od agresora. Glavni cilj im je prestanak neprijateljstava i pomirba, ali bez istine i pravde. Gospođa Geyer smatra da se ovdje ne radi samo o praktičnosti - o tome da međunarodni dužnosnici nastoje što brže obaviti svoj posao i otići, već i o nečemu drugom: = Radi se o ljudima koji najvećim djelom dolaze s ljevice, primjerice iz mirovnih pokreta koji su u zapadnoj Europi bili popularni za vrijeme 'hladnog rata', i u manjoj mjeri iz sličnih grupacija u Sjedinjenim Državama. Za njih su, primjerice, Sjedinjene Države i Sovjetski Savez bili jednako odgovorni za izbijanje 'hladnog rata', u moralnom smislu oni nisu pravili neku veliku razliku između te dvije velesile. Čak štoviše, Sovjetski se Savez u tim krugovima smatrao nekom vrstom nade za budućnost. Nakon što je Sovjetski Savez nestao, ta se ideologija transformirala u ideologiju globalnog intervencionizma, gdje se s najvećim prezirom gleda na etnički odnosno nacionalni identitet. Gospođa Geyer kaže da se ne radi samo o djelatnicima iz zapadnih zemalja, već da isti 'internacionalistički' i 'moralno neutralni' pristup problemu imaju i njihovi kolege iz neeuropskih i iz zemalja Trećeg svijeta. Kao što prije dvadesetak godina nisu uviđali razliku između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, u balkanskom sukobu neki djelatnici međunarodnih udruga i organizacija ne vide - ili ne žele vidjeti veliku razliku između pojedinih naroda, odnosno njihovih oružanih grupacija. = Sjećam se kada mi je 1992. čelnik misije Ujedinjenih naroda u Zagrebu, s neprikrivenim oduševljenjem rekao - zločini su se konačno uravnotežili. Očito, on je bio sretan što je neki Hrvat također počinio zločin. Jer, nakon toga, on više nije trebao donositi moralni sud - tko koga napada, tko se brani, tko ubija, kaže Georgie Ann Geyer. Ona napominje da je sličan način razmišljanja na žalost još na djelu u hrvatskom Podunavlju. Primjerice, vukovarskim gradskim vlastima međunarodni promatrači ne dopuštaju da preimenuju Ulicu Puniše Račića, ubojice Stjepana Radića, samo zbog toga jer bi to navodno - 'isporovociralo Srbe'. Također ih, iz istog razloga, smetaju ekshumacije hrvatskih žrtava - kaže Georgie Ann Geyer. Ona napominje da takav 'moralno neutralan stav' u stvari snaži napadača, a ne žrtvu: = Ne ostaju neutralni dugo vremena. Ubrzo, oni se počinju identificirati s agresorom. Radi se o dosta složenom intelektualnom procesu. Žrtve postaju glavna smetnja njihovu radu. U početku, do agresora uopće ne mogu niti doći. Primjerice, u Beogradu od početka sukoba ne djeluju međunarodne organizacije, što znači da se problemi tamo niti ne mogu rješavati. Zbog toga se pritisak čini isključivo na žrtve, kao što je i danas slučaj u Vukovaru. Za mene osobno, najteže je prihvatiti činjenicu da dobar dio međunarodnih dužnosnika vjeruje u mogućnost međunacionalne pomirbe bez kažnjavanja svih odgovornih za zločine. Zbog toga se, smatra Georgie Ann Geyer, neće pronaći rješenje niti za Bosnu a niti za Kosovo. = Na sreću, u Hrvatskoj je situacija drugačija jer Hrvatska nije pod starateljstvom međunarodne zajednice, ali da jest - imali bi istu situaciju kao i u Bosni, kaže ova američka vanjskopolitička komentatorica čije članke redovito objavljuje oko 120 listova u Sjedinjenim Državama. Gospođa Geyer je zabrinuta što će taj - kako kaže - 'internacionalistički mentalitet' slične štete učiniti i u drugim kriznim područjima, poput Istočnog Timora ili Sierra Leonea. Još više je smeta činjenica što se u Sjedinjenim Državama rijetko čuju kritike na rad međunarodnih organizacija. = Postoji izolacionističko krilo Republikanske stranke, koje je kritično prema angažmanu u humanitarnim misijama, ali to krilo želi da se Amerika izolira, da u takvim akcijama jednostavno ne sudjeluje, kaže Georgie Ann Geyer. Ona pak smatra da bi Washington trebao preuzeti aktivniju ulogu u međunarodnim organizacijama, reformirati ih te staviti pod znak pitanja mentalitet koji u njima prevladava. = Neuspjeh jednog takvog mentaliteta ne bi bilo teško dokazati - primjeri neuspješnih mirovnih misija su svuda oko nas, napominje Georgie Ann Geyer. (VOA)