AU 30.X.-1.XI. DS:CRNA GORA-ODCJEPLJENJE

AUSTRIJA DER STANDARD 30/31. X./1. XI. 1999. Crna Gora se brani "Tisuće građana svakodnevno demonstrira na beogradskim ulicama protiv režima; nakon nekoliko atentata na čelne političare duboko podijeljena oporba počinje polako surađivati, a sada je i jugoslavenska republika Crna Gora odlučila uvesti vlastito državljanstvo i vlastitu valutu. Pod vodstvom predsjednika Mile Đukanovića, koji je nakon odmetanja od beogradskog režima u proljeće 1997. postao zakletim neprijateljem šefa jugoslavenske države Slobodana Miloševića, Crna Gora je tim prvim korakom na putu prema neovisnosti zadala vjerojatno najteži udarac režimu u Beogradu. Crna Gora nema alternativu odvajanju od kaosa koji vlada na području pod Miloševićevim utjecajem. Hiperinflacija u Jugoslaviji, koju Beograd potpiruje masovnim tiskanjem bezvrijednih novčanica dinara, guši crnogorsku privredu i tu ne pomaže ni obećana financijska pomoć Zapada. Bijeda i siromaštvo u zemlji sve će više rasti, a Milošević bi mogao poželjeti zaigrati ulogu spasitelja malene republike i pobrinuti se za red i mir u skladu s vlastitim tumačenjem tih pojmova. Već je prije nekoliko dana Momir Bulatović, stari Miloševićev adlatus i - sasvim primjereno - Đukanovićev prethodnik, najavio mogućnost angažmana vojske, zaprijetivši da 'crnogorski narod i jugoslavenska vojska' ni u kom slučaju neće dopustiti odvajanje Crne Gore. Miloševićev je pristup dobro poznat: on se obično izvlači iz krize zapodijevanjem teškog sukoba. Crna Gora se pak nikad ne bi mogla vojno oduprijeti Beogradu. Ni prosvjedi stanovništva, ni oporba, ni planirano odcjepljenje Crne Gore ne mogu sami po sebi istinski ugroziti jugoslavenskog Predsjednika. No, koordinirano zajedničko djelovanje sva tri čimbenika može i hoće dugoročno dovršiti nesretnu Miloševićevu eru", smatra Gerhard Plott.