VATIKAN, 28. listopada (Hina) - Prigodom otvaranja izložbe "Hrvati-kršćanstvo, kultura, umjetnost" večeras je u Vatikanu govorio je i arhivist i bibliotekar Svete Rimske Crkve Jorge Maria Mejia (Mehia). Govor donosimo u cijelosti.
"Spada na mene kao bibliotekara Svete Rimske Crkve izgovoriti ove riječi prigodom svečanog otvaranja izložbe "Hrvati - kršćanstvo, kultura, umjetnost", u prisutnosti uzoritoga gospodina kardinala državnog tajnika Njegove Svetosti Ivana Pavla II. i veleštovanog gospodina predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. To je za mene istodobno velika čast i velika radost. Za ovu priliku koja mi je sada pružena, zahvaljujem prije svega Gospodinu, uzroku svakoga dobra, kao i priređivačima ove izložbe. Otvoriti izložbu s takvim naslovom i sadržajem znači s jedne strane, iskazati poštovanje prema hrvatskom narodu i njegovoj posebnosti koju je sačuvao kroz povijest i, s druge strane, čestitati mu na njegovoj neprekinutoj vjernosti našoj katoličkoj vjeri i Svetoj Stolici. Nije dakle slučajno što je izložba ugošćena u Vatikanskim palačama, mjestu gdje boravi Papa i gdje će je razgledati tisuće i tisuće znatiželjnih posjetitelja. Izložba dakle upravo pokazuje tu dvostruku značajku hrvatskoga
VATIKAN, 28. listopada (Hina) - Prigodom otvaranja izložbe
"Hrvati-kršćanstvo, kultura, umjetnost" večeras je u Vatikanu
govorio je i arhivist i bibliotekar Svete Rimske Crkve Jorge Maria
Mejia (Mehia).
Govor donosimo u cijelosti.
"Spada na mene kao bibliotekara Svete Rimske Crkve izgovoriti ove
riječi prigodom svečanog otvaranja izložbe "Hrvati - kršćanstvo,
kultura, umjetnost", u prisutnosti uzoritoga gospodina kardinala
državnog tajnika Njegove Svetosti Ivana Pavla II. i veleštovanog
gospodina predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. To
je za mene istodobno velika čast i velika radost. Za ovu priliku
koja mi je sada pružena, zahvaljujem prije svega Gospodinu, uzroku
svakoga dobra, kao i priređivačima ove izložbe.
Otvoriti izložbu s takvim naslovom i sadržajem znači s jedne
strane, iskazati poštovanje prema hrvatskom narodu i njegovoj
posebnosti koju je sačuvao kroz povijest i, s druge strane,
čestitati mu na njegovoj neprekinutoj vjernosti našoj katoličkoj
vjeri i Svetoj Stolici. Nije dakle slučajno što je izložba ugošćena
u Vatikanskim palačama, mjestu gdje boravi Papa i gdje će je
razgledati tisuće i tisuće znatiželjnih posjetitelja.
Izložba dakle upravo pokazuje tu dvostruku značajku hrvatskoga
naroda već od početka njegove tisućljetne povijesti. Tako su je
zamislili i ostvarili vrijedni organizatori, kojima i ovom
prigodom izražavam svoje divljenje. Gledajući izložbu, može se
odmah opaziti kako se hrvatski narod već u počecima europske
povijesti predstavlja svojom vlastitom fizionomijom i već tada
dolazi u dodir s našom katoličkom vjerom te s njezinim središtem,
tj. s Petrovom Stolicom i samim njegovim Nasljednikom. Svjedoče to
pismo pape Ivana VIII. upućeno hrvatskomu knezu Branimiru 879., kao
i ostala papinska pisma upućena drugim hrvatskim knezovima i
kraljevima koja se velikim dijelom čuvaju u Tajnomu Vatikanskom
arhivu. Osim toga, umjetnički predmeti koji ukrašuju svaki korak
izložbe, plod su hrvatske kulture, ili su bili njome nadahnuti, ali
istodobno su i izraz vjere hrvatskoga naroda. Nije dakle slučajno
da se odmah na početku vidi Višeslavova krstionica. Tko poznaje
smisao krštenja za jednu osobu, ili za čitav narod, odmah će
razumjeti kako je na taj način, kao božanskim pečatom, označena
osobnost i budućnost jedne ljudske zajednice. Taj dojam, koji smo
stekli na početku, postaje sve jači tijekom razgledavanja izložbe.
Odatle i njezin naslov "Hrvati - kršćanstvo, kultura, umjetnost".
Nije uvijek slučaj da naslov tako vjerno izražava smisao i sadržaj
same izložbe.
Ona tako sadrži određenu poruku za sve koji će je posjetiti i koja će
biti nešto više od jednog rastresenog i letimičnog pogleda. A ta
poruka je: narod uspijeva sačuvati svoj identitet u onoj mjeri u
kojoj ostaje vjeran svojim počecima. Hrvatski narod, to svi znamo,
sačuvao je tu vjernost i uz cijenu prolijevanja krvi vlastitih
sinova i kćeri. Pomislimo samo na blaženoga kardinala Stepinca i na
tolike druge, manje poznate ili sasvim nepoznate svjedoke vjere.
Neka, dakle, Europa ne zaboravi svoje početke u kojima je utkano i
krštenje. Samo tako će ponovno naći svoj identitet. To je upravo
jedna od poruka ove izložbe koju smo željeli istaknuti u ovom
svečanom času njezina otvaranja.
Hvala, Jorge Maria Mejia, arhivist i bibliotekar Svete Rimske
Crkve."
(Hina) ta sl