GOVOR ANGELA SODANA NA OTVARANJU HRVATSKE IZLOŽBE U VATIKANU

VATIKAN, 28. listopada (Hina) - Državni tajnik Svete Stolice Angelo Sodano govorio je večeras na otvaranju izložbe "Hrvati - kršćanstvo, kultura,umjetnost" u Vatikanu. Govor donosimo u cijelosti. "Sveti Otac Ivan Pavao II. i ja osobno smo, osobito posljednjih godina, imali prigode doživjeti živu kršćansku vjeru hrvatskoga naroda i njegovu vjernost Petrovu nasljedniku i Apostolskoj Stolici. Danas prigodom otvaranja izložbe "Hrvati - kršćanstvo, kultura, umjetnost", drago mi je da ponovno mogu doživjeti isto zajedništvo u vjeri, izvrsno izraženo u pisanoj riječi i umjetničkim predmetima izloženim ovdje, u "Sikstovoj dvorani". Drago mi je što ponovno mogu susresti i od srca pozdraviti hrvatski narod i Katoličku crkvu u Hrvatskoj, koje ovdje predstavljaju predsjednik Republike dr. Franjo Tuđmano i predsjedniko Hrvatske biskupske konferencije msgr. Josipo Bozaniće, zagrebački nadbiskupo. Dokumenti i umjetnički predmeti ovdje izloženi podsjećaju nas na dolazak Hrvata u današnju Hrvatsku i njihov prvi susret s Evanđeljem Isusa Krista ilustrirajući nam njihovo vjersko iskustvo življeno sve do danas. Sveti Otac, sjećajući se svoga prvog posjeta Hrvatskoj, u audijenciji 14. rujna 1994., sažimajući hrvatsku kršćansku povijest, duboko dirnut, rekao je poljskim hodočasnicima: "Hrvati katolici sudjelovali su (u Papinu posjetu) s oduševljenjem i u vrlo veliku broju. Molili smo zajedno, zahvaljujući Bogu za dar Krštenja, za dar Kršćanstva koji su Hrvati primili možda prvi od svih slavenskih naroda. S gledišta vjere, odnosno Krštenja, stariji su od nas nekoliko stoljeća. Barem trinaest stoljeća prošlo je otkad su prvi Hrvati, stigavši u svoje današnje zemlje sa sjevera, iz područja Krakova, upoznali kršćanstvo i otkad su postali dio Crkve. Uspostavili su posebno čvrstu vezu s Petrovom Stolicom. To se moglo vidjeti i osjetiti na svakom koraku prigodom posjeta." Ta čvrsta veza sa Svetom Stolicom na vrlo vidljiv način može se pratiti u papinskim dokumentima koji su postavili jake temelje za Katoličku crkvu u Hrvatskoj, koja se okrenula Rimu, sačuvavši ipak svoje mjesne posebnosti. Istodobno ti dokumenti svojim sadržajem znatno su pomogli oblikovanju hrvatske srednjovjekovne države. Mislim na pisma, ovdje izložena, pape Ivana VIII. hrvatskim knezovima, osobito na pismo upućeno knezu Branimiru 7. lipnja 879., zahvaljujući kojem Hrvatska ulazi u red suvernih država. Mislim i na pisma iz 925., koja opisuju odnose pape Ivana X. s hrvatskim kraljem Tomislavom, na zavjernicu hrvatskog kralja Zvonimira papi Grguru VII. iz 1075., na pismo pape Inocenta IV. senjskome biskupu Filipu od 29. ožujka 1248., kojim potvrđuje "glagoljsku liturgiju". Sva povijest koja slijedi označena je posebnom pažnjom Svete Stolice prema hrvatskomu narodu. Predug bi bio niz papinskih dokumenata i djela koji su snažno utjecali na vjerski, kulturni i politički život u Hrvatskoj. Rječit primjer toga je i posljednji dokument ovdje izložen koji se odnosi na beatifikaciju kardinala Alojzija Stepinca od 3. listopada 1998. Hrvatska je zemlja smještena između različitih kultura i religija. Taj posebni položaj bio je često za Hrvatsku uzrokom teške sudbine, ali joj je, s druge strane, dao i poseban povlašten položaj jer joj je dopustio da skupi vrlo bogato religiozno i kulturno nasljeđe i postane most posredovanja između različitih naroda. Na kraju možemo zaželjeti da svi koji dođu pogledati ovu izložbu bolje upoznaju bogatstvo hrvatskoga naroda, njegovu zemlju, njegovu povijest i kulturu, te da lakše otkriju kršćansku Hrvatsku i tako se obogate primjerima žive vjere u Isusa Krista, našega Gospodina i Spasitelja. Tako će izložba "Hrvati - kršćanstvo, kultura, umjetnost" postići svoj cilj, a taj je, poslužiti "razmjeni dobara" između različitih naroda i kultura u krilu iste Katoličke vjere." (Hina) pp sl