ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Klubovi zastupnika oporbenih stranaka u današnjoj su raspravi na sjednici Zastupničkog doma o Konačnom prijedlogu zakona o izbornim jedinicama, iznijeli niz primjedbi, a najčešća zamjerka odnosila se na
podjelu Hrvatske u deset izbornih jedinica. Time se, ocijenili su, ne poštuje županijski ustroj, već je ta geometrija odraz izbornoga inžinjeringa HDZ-a. Kao najočitiji primjer za to naveli su podjelu Zagreba u četiri izborne jedinice iako je Zagreb kao glavni grad Hrvatske i po Ustavu zasebna teritorijalna i upravna cjelina.
ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Klubovi zastupnika oporbenih
stranaka u današnjoj su raspravi na sjednici Zastupničkog doma o
Konačnom prijedlogu zakona o izbornim jedinicama, iznijeli niz
primjedbi, a najčešća zamjerka odnosila se na podjelu Hrvatske u
deset izbornih jedinica. Time se, ocijenili su, ne poštuje
županijski ustroj, već je ta geometrija odraz izbornoga
inžinjeringa HDZ-a. Kao najočitiji primjer za to naveli su podjelu
Zagreba u četiri izborne jedinice iako je Zagreb kao glavni grad
Hrvatske i po Ustavu zasebna teritorijalna i upravna cjelina. #L#
Mato Arlović (Klub SDP) smatra da bi Zagreb, s obzirom na ukupan
broj stanovnika (692 tisuće) trebao biti podijeljen u dvije izborne
jedinice. Kada bi se Zagrebu priključili i pojedini okolni manji
gradovi, u tim bi jedinicama bilo oko 400 tisuća birača, što bi, po
mišljenju SDP-a, bilo odgovarajuće rješenje.
Arlović je rekao da SDP neće glasovati za predloženi zakon, jer je
on dokaz izborne geometrije i inžinjeringa. SDP se protivi i zato
što nije postignut konsenzus o izbornom zakonodavstvu i o
transformaciji HTV u javnu televiziju.
Hrvoje Kraljević (Klub HSLS) također je protiv podjele Zagreba u
četiri izborne jedinice. Zamjera predlagatelju što nije dostavio
popis birača jer bi se samo na temelju toga mogao izraditi prijedlog
na koliko bi Zagreb jedinica trebalo podijeliti. Apelirao je na
predlagača da uz ukupan broj glasača dostavi zastupnicima i popise
birača po izbornim jedinicama.
I Ante Tukić (Klub LS) smatra bitnim problemom što predlagatelj
nije dostavio biračke spiskove. Velika je razlika između ukupnog
broja birača i biračkih spiskova jer potonji, kako je rekao, nisu
ažurirani.
Srećko Bijelić (Klub HNS/IDF) također drži da krojenje izbornih
jedinica predstavlja izborni inžinjering. Osvrčući se na
predloženo povećanje broja zastupnika s 12 na 14, Bijelić kaže da bi
veći broj zastupnika samo povećao trošak. Zato predlaže da se u
izbornim jedinicama bira 12 zastupnika, i da jednice slijede
županijski ustroj, te da se razmisli i o podjeli Hrvatske na pet
povijesnih regija.
Izborni zakon ne bi se trebao mijenjati pred svake izbore, ocijenio
je Marinko Filipović (Klub HSS). Govoreći o glasovanju hrvatskih
državljana koji ne žive u Hrvatskoj predložio je da glasuju kao i
1990. na prvim višestranačkim izborima. HSS nikada nije osporavao
dijaspori pravo da glasa, ali se zauzima da to pravo ostvare u nekoj
od izbornih jedinica u Hrvatskoj, a ne u posebnoj izbornoj
jedinici.
Joško Kovač (Klub HSNS) smatra da predložena podjela na izborne
jedinice nije prirodna. Stoga predlaže podjelu na manje izbornih
jedinica u kojima bi se biralo više zastupnika. Na taj način u Sabor
bi mogli ući i predstavnici manjih stranaka, a izbjegla bi se i
bipolarnost parlamenta. Zauzeo se za konsenzus i međustranačke
dogovore o izbornom zakonodavstvu isključivo u sabornici.
Njegovan Starek u ime Kluba nacionalnih manjina predložio je da se
precizira odredba po kojoj manjine biraju svoje zastupnike u
izbornoj jedinici koju čini cijelo područje RH.
Upozorivši na veliki broj Talijana u Istri, Furio Radin je upitao na
kojem se biračkom popisu oni nalaze. Vjerojatno se nalaze na oba,
rekao je Radin dodajući da na taj način broj birača na općem
biračkom popisu može značajno odstupati.
(Hina) sšh/mt/bm ln