ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Po konačnom prijedlogu zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom Hrvatskoga državnoga sabora Hrvatska će biti podijeljena u deset izbornih jedinica. Zakon predviđa i zasebnu
izbornu jedinicu za izbor zastupnika koje će birati hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj. Po konačnom tekstu zakona pripadnici autohtonih nacionalnih manjina u Hrvatskoj svoje bi zastupnike birali u jednoj izbornoj jedinici koju bi tvorilo cijelo područje Republike Hrvatske.
ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Po konačnom prijedlogu zakona o
izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Zastupnički dom
Hrvatskoga državnoga sabora Hrvatska će biti podijeljena u deset
izbornih jedinica. Zakon predviđa i zasebnu izbornu jedinicu za
izbor zastupnika koje će birati hrvatski državljani bez
prebivališta u Hrvatskoj. Po konačnom tekstu zakona pripadnici
autohtonih nacionalnih manjina u Hrvatskoj svoje bi zastupnike
birali u jednoj izbornoj jedinici koju bi tvorilo cijelo područje
Republike Hrvatske. #L#
Deset izbornih jedinica u Hrvatskoj imalo bi približno jednak broj
birača - od 363.161 (četvrta izborna jedinica) do 390.062 birača
(druga izborna jedinica).
Prva izborna jednica obuhvaćala bi sjeverozapadni dio Zagrebačke
županije (npr. Zaprešić) te dio središta i zapada glavnog grada (uz
ostalo Šestine, Mlinove, Gračane, Remete, Podsused, Vrapče, Rudeš,
Knežiju, Trnje).
Drugu bi jedinicu tvorio istočni dio Zagrebačke županije (Dugo
Selo, Vrbovec), Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska
županija u cjelini, istočni dio grada Zagreba (primjerice naselja
na području Sesveta i Dubrave).
Područja triju županija - Krapinsko-zagorske, Varaždinske i
Međimurske - tvorile bi treću izbornu jedinicu.
Virovitičko-podravska i Osječko-baranjska županija tvorile bi
četvrtu izbornu jedinicu, a petu Požeško-slavonka, Brodsko-
posavska i Vukovarsko-srijemska županija.
Šesta izborna jedinica obuhvaćala bi jugoistočni dio Zagrebačke
županije (primjerice Ivanić Grad, Veliku Goricu), cijelu Sisačko-
moslavačku županiju i jugoistočni dio Zagreba (npr. Volovčica,
Žitnjak, novozagrebačka naselja).
Sedma izborna jedinica obuhvaćala bi jugozapadni dio Zagrebačke
županije (npr. Jastrebarsko, Krašić, Žumberak), cijelu Karlovačku
županiju, istočni dio Primorsko-goranske županije (primjerice
Bakar, Čabar, Delnice, Novi Vinodolski, Vrbosko) te južni i zapadni
dio grada Zagreba (uz ostalo Gajnice, Malešnicu, Špansko, Jarun,
Lučko, Malu Mlaku, Botinec).
Cijela Istarska županija našla bi se u osmoj izbornoj jedinici
zajedno sa zapadnim dijelom Primorsko-goranske županije (Rijeka,
Rab, Mali Lošinj, Krk, Crikvenica, Cres).
Deveta izborna jedinica obuhvaćala bi cijele Ličko-senjsku,
Zadarsku, Šibensko-kninsku i sjeverni dio Splitsko-dalmatinske
županije (s Kaštelima, Sinjom, Trogirom).
Cijela Dubrovačko-neretvanska i južni dio Splitsko-dalmatinske
županije (Hvar, Imotski, Makarska, Split, Šolta, Vis) tvorili bi
desetu izbornu jedinicu.
Jedanaesta, zasebna, izborna jedinica predviđena je za izbor
zastupnika koje bi birali hrvatski državljani bez prebivališta u
Hrvatskoj.
Pripadnici autohotonih nacionalnih manjina u Hrvatskoj birali bi
svoje zastupnike u Zastupnički dom u jednoj izbornoj jedinici koju
bi tvorilo cjelokupno područje Republike Hrvatske.
Po prvome zakonskom prijedlogu Hrvatska je bila podijeljena u devet
izbornih jedinica, a deseta, zasebna, bila je predviđena za izbor
zastupnika dijaspore.
(Hina) bm/mt mć