UZ 31. LISTOPADA - SVJETSKI DAN ŠTEDNJE: PONOVNO SE BILJEŽI RAST ŠTEDNJE U BANKAMA

ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Svjetski dan štednje, 31. listopada, u Hrvatskoj se obilježava u godini u kojoj je bankarski sustav obilježen značajnim promjenama i otvaranjem stečajeva nad četiri banke - Gluminoj, Gradskoj, Komercijalnoj i Županjskoj banci, koje su imale znatne štedne uloge. To je pak utjecalo na ukupnu štednju građana i povjerenje u bankarski sustav, a u Hrvatskoj narodnoj banci vjeruju da je nakon krize povjerenja u domaći bankarski sustav, po podacima iz kolovoza ove godine, vraćeno povjerenje štediša te se u budućim razdobljima ponovno očekuje porast štednje.#L# Podaci od banke do banke variraju ali su u gotovo svim bankama štednja kao i oročeni depoziti počeli u posljednje vrijeme bilježiti uzlazni trend. Tako su po podacima HNB-a, na dan 31. kolovoza, ukupni štedni i oročeni depoziti stanovništva iznosili 34,6 milijardi kuna, pri čemu je još uvijek uočljivo da se više od 92 posto štednje odnosi na deviznu štednju, dok je ostalo kunska štednja. Kunska je štednja šest godina bilježila rastući trend do veljače 1998. kada se zbog događaja u Dubrovačkoj banci, a kasnije u Glumina, Gradskoj, Komercijalnoj i Županjskoj banci, taj trend okreće u obrnutom smjeru. Od tada slijedi uglavnom silazni trend do srpnja ove godine kada je pad zaustavljen, da bi u kolovozu bio zabilježen i blagi porast, a štednja je iznosila 2,6 milijardi kuna. Pritom je bitno napomenuti kako je u svibnju pokrenut stečaj nad četiri banke, zbog čega su one isključene iz monetarne statistike, čime je stanje kunske štednje smanjeno za ukupno 300 milijuna kuna. Devizna pak štednja, za razliku od kunske, stalno je bila u porastu do veljače ove godine, kada je iznosila gotovo 36 milijardi kuna u stranoj valuti. U ožujku, travnju i svibnju zabilježen je lagani pad, što u HNB-u vežu najvećim dijelom kao posljedicu isključenja četiriju banaka iz monetarne statistike, čime je štednja u devizama smanjena za gotovo 3,4 milijarde kuna. Štednja je nakon toga stabilizirana i krajem kolovoza je iznosila gotovo 32 milijarde kuna u stranoj valuti. Na djelomičan povrat povjerenja štediša, vjeruju stručnjaci, utjecao je i početak isplate osigurane štednje štedišama banaka u stečaju. Takvu ocjenu potkrepljuje podatak da, po bankama, četvrtina do trećina ukupno isplaćenih iznosa osigurane štednje ostaje na računima banaka koje posreduju u isplati. Budući da je rast štednje izravno povezan s povratkom povjerenja štediša u banke, poticajnim kamatnim stopama, te mogućnostima odobravanja kratkoročnih i dugoročnih kredita, namjenskih ili nenamjenskih, jasno je zanimanje svih banaka za prikupljanje takvih, za banke ipak najjeftinijih izvora sredstava. Štednja je temelj ne samo zadovoljavanja osobnih već i općih potreba, a ako banke i štedionice imaju veće štedne uloge tada građanima mogu odobriti i više kredita. Građani su, po podacima banaka, u pravilu bolji štediše od poduzeća i državne uprave i njihova je štednja uvijek važan oslonac ukupnog gospodarskog razvoja. Svjetski dan štednje 31. listopada obilježava se širom svijeta, a na taj je dan 1924. godine u Milanu održan Prvi međunarodni kongres štedioničara. Tada su se, u okružju koji je ostavio Prvi svjetski rat i suočeni s njegovim posljedicama, sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova sa željom pronalaska izlaza iz krize. Svjetski dan štednje obilježava se velikim proslavama popraćenim isto takvim prigodnim poklonima ili pak skromnijim i racionalnijim proslavama primjerenim društvenom i gospodarskom trenutku pojedine države. Često se namjeravana sredstva za proslavu Svjetskog dana štednje poklanjaju u dobrotvorne svrhe - humanitarnim i karitativnim organizacijama, ustanovama za zbrinjavanje invalida ili pak ustanovama i domovima za djecu ili mladež. Tako su većinom i hrvatske banke, shodno trenutku, ove godine odlučile obilježiti Svjetski dan štednje. Darko Buković (Hina) db ds