ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Bude li to prihvaćeno na predstojećoj izbornoj skupštini Hrvatskog novinarskog društva, svaki bi novinar, koji je mlađi od 55 godina i član je HND-a ili Sindikata novinara, dobio mogućnost da putem Fonda
solidarnosti HND-a dodatno štedi za starost. To znači da bi mjesečnom uplatom od 100 kuna u razdoblju od 25 godina osigurao sebi, nakon odlaska u mirovinu, dodatnu mirovinsku rentu od otprilike 500 kuna mjesečno do kraja života.
ZAGREB, 26. listopada (Hina) - Bude li to prihvaćeno na
predstojećoj izbornoj skupštini Hrvatskog novinarskog društva,
svaki bi novinar, koji je mlađi od 55 godina i član je HND-a ili
Sindikata novinara, dobio mogućnost da putem Fonda solidarnosti
HND-a dodatno štedi za starost. To znači da bi mjesečnom uplatom od
100 kuna u razdoblju od 25 godina osigurao sebi, nakon odlaska u
mirovinu, dodatnu mirovinsku rentu od otprilike 500 kuna mjesečno
do kraja života. #L#
U prijedlogu, o kojemu će raspravljati Skupština HND u petak,
također se predlaže da se sadašnjim umirovljencima, koji primaju
mirovinu manju od 1.800 kuna, osigura mirovinski dodatak na temelju
generacijske solidarnosti, kako bi se olakšao njihov položaj.
Za mirovinsku štednju HND bi iz proračuna u sljedećoj godini
izdvojio 465 tisuća kuna, od kojih bi 250 tisuća kuna išlo u
mirovinski fond za zaposlene, a ostatak za mirovinski dodatak
sadašnjim umirovljenicima. Dosad se javilo oko 25 umirovljenih
novinara koji ispunjavaju uvjete za dodatak, pa se pretpostavlja
kako bi za tu namjenu godišnje bilo potrebno od 100 do 120 tisuća
kuna. Najveći iznos dodatka iznosio bi 600 kuna, no o svemu će, pa i
o iznosu dodatka te je li 1.800 kuna mirovine optimalna granica za
ostvarivanje dodatka uz mirovinu, posljednju riječ dati delegati
na Skupštini.
Kad je riječ o štednji zaposlenih novinara, U Društvu su pošli od
pretpostavke da će mirovinsku štednju uplaćivati tisuću članova
HND-a i Sidikata novinara, što bi značilo da se godišnje uplati 1,2
milijuna kuna. HND bi u Fond solidarnosti, u sklopu kojega bi se
štedjelo za starost, od prihoda Novinarskog doma izdvajao u prvih
deset godina 250 tisuća kuna godišnje, dok bi nakon toga uplaćivao
350 tisuća, budući da će se smanjiti obveze isplaćivanja dodatka
umirovljenicima koji primaju mirovinu ispod određenog minimuma.
Osnovno pravo štediše bilo bi da, nakon odlaska u mirovinu s
navršenih 65 godine života, prima mirovinsku naknadu (rentu) do
kraja života. To bi značilo da će za 10 godina štednje primati 200
kuna naknade mjesečno, za 15 godina 300 kuna, za 20 godina
uplaćivanja 400 kuna, 25 godina 500 kuna, itd. U HND-u ističu kako
bi svaki član Fonda, nakon odlaska u mirovinu, uložena sredstva
vratio već za pet godina, dok bi naknadu primao do kraja života.
Svi poslovi mirovinske štednje obavljali bi se u sklopu Fonda
solidarnosti HND-a, a sva kapitalizirana štednja vodila bi se
osobno za svakog pojedinca. Štedilo bi se u Zagrebačkoj banci, na
temelju dugoročnog ugovora kao oročeni depozit pravne osobe, uz
deviznu klauzulu i kamate od najmanje pet posto godišnje. Rata u
visini od 100 kuna nije zadana, te bi novinar mjesečno mogao
uplaćivati i više od tog iznosa. Za štedne uloge HND bi jamčio
svojom cjelokupnom imovinom.
Svaki štediša mogao bi i odustati od štednje u bilo koje vrijeme
prije odlaska u mirovinu, te bi u tom slučaju imao pravo na povrat
uštede, kao i na dio kapitaliziranog dijela, ovisno o dužini
štednje. U slučaju smrti, pravo na cjelokupnu štednju naslijedila
bi obitelj.
(Hina) mt im