US-HR-ULAGANJA VOA 27. X. AM.GOSP.KOM-ULAGANJA U HR GLAS AMERIKE - VOA27. X. 1999.U Zagrebu je s velikim uspjehom nedavno održan 'Američki gospodarski tjedan' koji je organizirala Američka gospodarska komora u Republici Hrvatskoj.
Članovi komore su američke tvrtke koje djeluju u Hrvatskoj, njih 50-ak. Među njima su primjerice Microsoft, Coca-Cola, Phillip Morris, Mc'Donalds i druge. Cilj te neovisne i neprofitne poslovne udruge je promicanje američkih poslovnih interesa u Hrvatskoj i hrvatskih u inozemstvu, kao i uspostavljanje visokih poslovnih standarda. Američka gospodarska komora u Hrvatskoj angažirana je i u nekoliko humanitarnih projekta, primjerice u pomoći ratnim veteranima ili razminiranju. O radu komore kao i o svojim dojmovima iz Hrvatske za Glas Amerike govori njezin predsjednik Michael Glazer."Newyorčanin Michael Glazer jedan je od osnivača banke Octer Security za koju kaže da je vodeća neovisna investicijska banka u Hrvatskoj. Među osnivačima on je jedini Amerikanac. Njegov angažman u Američkoj gospodarskoj komori je volonterske prirode, baš kao i većine njegovih kolega. Najveći dio svoga poslovnog dana on provodi u banci, koja ovih dana, između ostalog, pokušava pronaći investitore za osnivanje neovisne zrakoplovne charter
GLAS AMERIKE - VOA
27. X. 1999.
U Zagrebu je s velikim uspjehom nedavno održan 'Američki
gospodarski tjedan' koji je organizirala Američka gospodarska
komora u Republici Hrvatskoj. Članovi komore su američke tvrtke
koje djeluju u Hrvatskoj, njih 50-ak. Među njima su primjerice
Microsoft, Coca-Cola, Phillip Morris, Mc'Donalds i druge. Cilj te
neovisne i neprofitne poslovne udruge je promicanje američkih
poslovnih interesa u Hrvatskoj i hrvatskih u inozemstvu, kao i
uspostavljanje visokih poslovnih standarda. Američka gospodarska
komora u Hrvatskoj angažirana je i u nekoliko humanitarnih
projekta, primjerice u pomoći ratnim veteranima ili razminiranju.
O radu komore kao i o svojim dojmovima iz Hrvatske za Glas Amerike
govori njezin predsjednik Michael Glazer.
"Newyorčanin Michael Glazer jedan je od osnivača banke Octer
Security za koju kaže da je vodeća neovisna investicijska banka u
Hrvatskoj. Među osnivačima on je jedini Amerikanac. Njegov
angažman u Američkoj gospodarskoj komori je volonterske prirode,
baš kao i većine njegovih kolega. Najveći dio svoga poslovnog dana
on provodi u banci, koja ovih dana, između ostalog, pokušava
pronaći investitore za osnivanje neovisne zrakoplovne charter
kompanije kojoj bi sjedište bilo u Hrvatskoj. Upitan kako se
posluje u Hrvatskoj, Michael Glazer kaže: 'Kao i na svim
tranzicijskim tržištima, u Hrvatskoj se mogu pronaći velike
poslovne mogućnosti, ali postoje i znatni problemi'.
On smatra da je jedan od glavnih problema pravosudni sustav, koji
nije potpuno spreman odgovoriti na izazove tržišne ekonomije:
= Čine se napori da se stvari promijene, ali i dalje postoje mnoge
teškoće. Među njima su nemogućnost da se naplate dugovi, nedovoljna
zaštita privatnog vlasništva, pogotovo na zemljište i nedovoljna
zaštita manjinskih vlasnika dionica. Većinski vlasnici, bili
strani ili domaći, prema manjinskim vlasnicima ponašaju se
prilično nesmiljeno, tako da mislim da bi se to također trebalo
regulirati. Jedan od problema je regulacija tržišta dionica.
Primjerice Vrhovni sud je poništio odluke glavnog regulativnog
tijela hrvatske burze koja je suspendirala neke brokere ili im
oduzela dozvole za rad. Očito riječ je o golemoj rupi u hrvatskom
zakonodavstvu koje dopušta da se nešto tako dogodi.
Donedavno, kaže gospodin Glazer, u hrvatskoj javnosti bilo je
određene zabrinutosti glede same prisutnosti stranog kapitala.
Ljudi su se, kaže, bojali da će stranci pokupovati čitavu zemlju.
Međutim, on smatra da se situacija znatno promijenila sada kada
zemlja sve jače nastoji privući strane ulagače. Mislim da ljudi
danas bolje razumiju prednosti dolaska stranog kapitala. Ne radi se
samo o investicijama. Dolaskom stranaca domaći se ljudi mogu
upoznati s najnovijim saznanjima iz poslovnog menagmenta, a
stvaraju se i vrijedni kontakti, kaže Michael Glazer.
Međunarodna nevladina udruga Transperancy International jučer je
objavila izvješće o problemu korupcije u stotinjak država svijeta.
Hrvatska je smještena među najkorumpiranije europske zemlje.
Upitali smo Michaela Glazera kako korupcija utječe na njegov
posao:
= To je ovdje problem. Radi se o neslužbenom dodatnom porezu koji u
poslovanju uzrokuje dodatnu neefikasnost, da ne govorimo o
moralnoj dimenziji problema. U gospodarskom smislu korupcija
usporava rast i slabi ekonomiju. Želim reći da Hrvatska u tom smislu
nije najgora zemlja na svijetu. Situacija se ovdje uopće ne može
usporediti sa situacijom u Rusiji ili nekim državama Južne Amerike,
gdje je taj problem mnogo ozbiljniji.
Michael Glazer u Zagrebu živi pet godina. Kaže da je u Zagrebu pravo
zadovoljstvo živjeti, a pogotovo mu se sviđa činjenica da se mnogi
poslovni projekti često ugovaraju - u kavanama. U usporedbi s New
Yorkom to je velika prednost Zagreba, smatra taj newyorški bankar,
dodajući da kad to kaže ne misli na novac koji krišom ispod stola
prelazi iz ruke u ruku, već na onu ležerniju, prijateljskiju
atmosferu koja vlada u glavnom gradu Hrvatske. No ne daje li to
poslovnoj aktivnosti određenu dozu neozbiljnosti? Nije li bussines
ipak ozbiljna stvar, upitali smo Michaela Glazera:
= Poslovanje ovdje u svakom slučaju nije toliko intenzivno koliko u
Americi. To ima svoju dobru i lošu stranu. Dobra strana je to što
život u Zagrebu nije toliko naporan u smislu psihološkog stresa,
ali u isto vrijeme sve je dosta sporije i poslovne se prigode često
ne iskorištavaju na način na koji bi trebale biti iskorištene. U
tranzicijskim društvima ljudi još ne shvaćaju da je bussines vrlo
ozbiljna stvar, da se u modernoj ekonomiji mora mnogo i stalno
raditi. Nemojte me krivo shvatiti. Ljudi ovdje žele raditi, ali u
prošlosti za svoju marljivost nisu bili prikladno nagrađivani.
Zbog toga, ako ne vide brzu korist, oni se mnogo ne trude.
Amerikanci, Nijemci ili Englezi znaju da ako se pomuče, nagrada
slijedi. Možda za godinu-dvije, ali ipak slijedi. U Hrvatskoj to
nije bilo tako, pa je ljude često teško uvjeriti u korisnost upornog
rada."
(VOA)