ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Nakon prodaje 35 posto dionica Hrvatskih telekomunikacija, te predstojeće prodaje dioničkih paketa Riječke, Splitske i Privredne banke Zagreb kao i Croatia osiguranja, do kraja godine Hrvatska bi mogla
postići do sada rekordan godišnji iznos ukupnih stranih ulaganja. Ulaganja inozemnih investitora u Hrvatsku u posljednjih se godina povećavaju, a od 1993. do kraja lipnja ove godine izravna strana ulaganja u Hrvatsku iznose gotovo 2,5 milijarde američkih dolara.
ZAGREB, 19. listopada (Hina) - Nakon prodaje 35 posto dionica
Hrvatskih telekomunikacija, te predstojeće prodaje dioničkih
paketa Riječke, Splitske i Privredne banke Zagreb kao i Croatia
osiguranja, do kraja godine Hrvatska bi mogla postići do sada
rekordan godišnji iznos ukupnih stranih ulaganja. Ulaganja
inozemnih investitora u Hrvatsku u posljednjih se godina
povećavaju, a od 1993. do kraja lipnja ove godine izravna strana
ulaganja u Hrvatsku iznose gotovo 2,5 milijarde američkih
dolara.#L#
Po riječima direktora Direkcije za istraživanje pri Hrvatskoj
narodnoj banci (HNB) Borisa Vujčića Hrvatska se nalazi među tri
europske zemlje u tranziciji koje su u razdoblju od 1996. do 1998.
godine primile najviše izravnih stranih ulaganja po stanovniku, a
taj će trend, smatra on, i dalje rasti.
Dok su 1993. strana ulaganja iznosila svega 105 milijuna USD,
prošle su godine porasla na 893 milijuna USD. Od 1996. do 1998.
izravna strana ulaganja u Hrvatsku gotovo su dostigla dvije
milijarde dolara.
Većina ulaganja u hrvatsko gospodarstvo odnosi se na ulaganja u već
postojeću imovinu (equity ulaganja), a njihova je vrijednost u
razdoblju od 1993. do 1999. godine dosegnula 1,5 milijardi dolara.
Ta vrsta ulaganja, napominje Vujčić, donosi nove tehnologije i
nužan kapital, ali ne rezultiraju povećanjem zaposlenosti. Izravna
(greenfield) ulaganja u nove kapacitete i proizvodnje, koja
najviše dopinose gospodarskom razvoju i povećanju zaposlenosti,
slabije su zastupljena.
Kada je riječ o ulaganjima u već postojeću imovinu, strani su
ulagatelji najviše ulagali u proizvodnju farmaceutskih pripravka
na koju se odnosilo 37,6 posto ukupnog iznosa, odnosno 707,9
milijuna dolara. Slijedi zatim, ulaganje u financijsko
posredovanje, s vrijednošću od 294,9 milijuna dolara ili 15,6 posto
ukupnog iznosa te ulaganje u proizvodnju cementa od 92,1 milijuna
dolara.
Po podacima od 1993. do kraja lipnja ove godine naprisutniji je
kapital iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD) sa 964,7 milijuna
dolara, što čini gotovo 40 posto svih izravnih stranih ulaganja u
hrvatsko gospodarstvo. Slijede ulagači iz Austrije s vrijednošću
od 613,7 milijuna dolara ili otprilike 25 posto te iz Švicarske sa
102,2 milijuna dolara, tj. 4,1 posto. Udjeli ostalih zemalja ne
prelaze četiri posto vrijednosti ukupnih stranih ulaganja.
Ankete među stranim ulagačima pokazu kako su osnovni čimbenici koji
utječu na dolazak stranog kapitala stabilno političko okruženje i
stabilna makroekonomska situacija u zemlji, uključenost države u
međunarodne integracije, razina korupcije te prihvaćenost
stranaca na lokalnoj razini.
Hrvatska je, napominju analitičari, među rijetkim zemljema u
tranziciji koja nema zakon o poticanju stranih ulaganja. Općenito
ulaganja, pa tako i strana, regulirana su raznim zakonskim
rješenjima, a posebni poticaji predviđeni su za ulaganja u slobodne
zone, gdje su predviđene različite olakšice, među kojima i 50
postotno smanjenje stope poreza na dobit (sa 35 na 17,5 posto).
(Hina) tp ds