ZAGREB, 27. listopada (Hina) - "Hrvatska treba novu ekonomsku politiku kako bi ostvarila gospodarsku konkurentnost na svjetskom tržištu. Pritom treba zaustaviti rast javne potrošnje, državni proračun vratiti načelu sporijeg rasta od
rasta BDP-a te vezati rast plaća uz rast proizvodnosti", ocijenio je predsjednik saborskog Odbora za državni proračun i financije i ravnatelj zagrebačkog Ekonomskog instituta Đuro Njavro drugog dana međunarodnog Intercon Savjetovanja "Hrvatska 2000. - Izazovi i šanse novog vremena; Hrvatska na putu u novo tisućljeće".
ZAGREB, 27. listopada (Hina) - "Hrvatska treba novu ekonomsku
politiku kako bi ostvarila gospodarsku konkurentnost na svjetskom
tržištu. Pritom treba zaustaviti rast javne potrošnje, državni
proračun vratiti načelu sporijeg rasta od rasta BDP-a te vezati
rast plaća uz rast proizvodnosti", ocijenio je predsjednik
saborskog Odbora za državni proračun i financije i ravnatelj
zagrebačkog Ekonomskog instituta Đuro Njavro drugog dana
međunarodnog Intercon Savjetovanja "Hrvatska 2000. - Izazovi i
šanse novog vremena; Hrvatska na putu u novo tisućljeće".#L#
Hrvatski vanjski dug od približno 9 milijardi dolara, smatra
Njavro, nije toliki da bi vodio u kolaps i nema razloga za njegovo
reprogramiranje, no za održanje gospodarske i socijalne
stabilnosti potrebno je potaknuti gospodarski rast i izvoz,
štednju, domaća i strana ulaganja, smanjiti porezna opterećenja.
Za Njavru je upravo uvođenje nulte stope PDV-a na kruh, mlijeko,
lijekove i knjige 'signal' da će se tražiti i daljnja porezna
rasterećenja građana. Zalaže se za promjenu porezne strukture i
neoporezivanje reinvestirane dobiti, što će potaknuti poduzeća na
tehnološku modernizaciju, a potrebno je uvesti i ubrzanu
amortizaciju te porezne povlastice za nova ulaganja.
Govoreći o "Strateškim partnerima u gospodarskom razvoju
Hrvatske", predsjednik Uprave Ine Davor Štern istaknuo je kako je
među više kompanija (austrijski OMV, talijanski ENI) s kojima je
Ina razgovarala, s tvrtkom Mol nađeno najviše sličnosti te su s njom
nastavljeni razgovori o mogućem udruživanju.
Problem kod takvih pregovora o udruživanju, Štern vidi u činjenici
da je strateškim ulagačima teško pregovarati s tvrtkama koje "same
ne odlučuju o svojem poslovanju i cijenama", što je slučaj i kod Ine
i kod Mola. "Današnju vrijednost Ine određuje premijer Zlatko
Mateša, odnosno država, koja je odbila nužno povišenje cijena
goriva zbog promjena cijene nafte na svjetskom tržištu", kazao je
Štern. Istodobno vrijednost dionica Mola pala je 35-45 posto nakon
što mađarska Vlada nije dozvolila povišenje cijena plina. Upravo
stoga, strateški partneri trebaju sami rješavati svoje probleme,
zaključio je Štern ocijenivši da bez strateških spajanja, ne samo
Ine već i drugih tvrtki, neće biti gospodarskog razvoja.
O suvremenim financijskim sustavima u svijetu govorio je voditelj
Ureda Svjetske banke u Hrvatskoj Sandor Sipos. Uz podsjećanje na
svjetske tokove globalizacije i liberalizacije tržišta kapitala,
Sipos je istaknuo da tranzicija iz socijalističkog u moderno
bankarstvo ide vrlo sporo. Po njegovim riječima, za sada se samo za
Mađarsku, Poljsku i baltičke zemlje može reći da su blizu tog cilja,
dok ostale zemlje još nisu spremne preuzeti disciplinu modernog
bankarskog poslovanja. Siposova je poruka da bankarske sustave u
tim zemljama ne treba širiti već razvijati.
Govoreći o prometnom sustavu Hrvatske, pomoćnik ministra
pomorstva, prometa i veza dr. Čedomir Dundović ocijenio je da on
nije dovoljno kvalitetno razvijen u odnosu na dostignuti razvoj
države, pri čemu je poznato, dodao je, da prometni troškovi
sudjeluju u cijenu proizvoda u Hrvatskoj više nego u nekim
susjednim zemljama.
(Hina) kg ds