OMIŠ, 15. listopada (Hina) - Omiški Festival dalmatinskih klapa postao je nezaobilaznom etnomuzikološkom priredbom u Hrvatskoj i iseljeništvu, a razvija se i dalje, usavršavajući i popularizirajući dalmatinski glazbeni izričaj. To je
izjavio umjetnički ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa u Omišu Ljubo Stipišić na današnjem savjetovanju u Omišu o radu i budućnosti te glavne priredbe dalmatinskoga klapskog pjevanja.
OMIŠ, 15. listopada (Hina) - Omiški Festival dalmatinskih klapa
postao je nezaobilaznom etnomuzikološkom priredbom u Hrvatskoj i
iseljeništvu, a razvija se i dalje, usavršavajući i
popularizirajući dalmatinski glazbeni izričaj. To je izjavio
umjetnički ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa u Omišu Ljubo
Stipišić na današnjem savjetovanju u Omišu o radu i budućnosti te
glavne priredbe dalmatinskoga klapskog pjevanja.#L#
Na savjetovanju priređenu četvrti put u 33-godišnjoj povijesti
Festivala sudjelovali su osim direktora Dražena Mladina i
gradonačelnika Ivana Škaričića skladatelji, etnomuzikolozi i
melografi te voditelji 15-ak najpoznatijih klapa i predstavnici
ostalih festivala i smotra dalmatinske klapske pjesme.
Član Festivalskog vijeća i jedan od osnivača Festivala Leo Pivčević
govorio je o povijesti te priredbe, podsjetivši kako su na prvom
okupljanju 1967. nastupile samo tri klape. Danas je ta priredba
postala institucijom s desetcima klapa u konkurenciji te
zahtjevnim i umjetnički strogim postupkom ocjenjivanja. Pivčević
je također naglasio kako je Festival od svojega osnutka svojevrsna
brana "nametnutoj novokomponiranoj narodnoj kulturi", čime je
pripomogao da oko 200 klapa, koliko ih trenutačno djeluje u
Dalmaciji, njeguje umjetnički visoku pjevačku razinu.
Govoreći o razvoju Festivala, Stipišić je podsjetio na brojne
novosti uvedene u tijeku godina, kao što su uvođenje ženske klapske
konkurencije biranja novih skladba ili različite tematske večeri.
Također Festival je objavio tri opsežna zbornika dalmatinskih
klapskih pjesama. Takve znanstveno obrađene zbornike svojega
etnomuzikološkog blaga nemaju ni razvijenije euoropske kulture.
Osim zbornika objavljena su i druga brojna melografska izdanja i
nosači zvuka, a izdavačka djelatnost Festivala bogatija je iz
godine u godinu, naglašeno je na savjetovanju.
Stipišić je također rekao kako se osniva škola dalmatinskog
pjevanja u kojoj će se predavati teorija ali i praksa toga glazbenog
izričaja.
Ravnatelj Festivala Dražen Mladin izvijestio je da festivalska
priredba stoji oko milijun i pol kuna na godinu. Više od pola te
svote osigurava grad Omiš, a ostatak Ministarstvo kulture i druga
tijela vlasti te sponzori, kazao je Mladin i upozorio da se
suočavaju s novčanim teškoćama.
U raspravi je uz ostalo predloženo da se u festivalski program
uvrste klapske skladbe s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Drži se
da bi Festival trebao ravnomjerno njegovati pučke tradicionalne
napjeve, ali i suvremene glazbene oblike s koncertnim elementima.
(Hina) pb mc