ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Objavljivanjem trosveščane enciklopedije "Krležijana", hrvatski književnik Miroslav Krleža "ušao" je u najuži izbor velikana svjetske kulture i znanosti, poput Dantea, Goethea, Shakespearea i Puškina, uz
čije se ime veže i činjenica da imaju personalne enciklopedije. "Krležijana" je i veliki uspjeh hrvatske leksikografije te hrvatske kulture i znanosti uopće, istaknuo je akademik Dalibor Brozović, glavni ravnatelj Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža" na javnome predstavljanju "Krležijane" i Bibliografije Miroslav Krleže, priređenomu danas u Zagrebu.
ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Objavljivanjem trosveščane
enciklopedije "Krležijana", hrvatski književnik Miroslav Krleža
"ušao" je u najuži izbor velikana svjetske kulture i znanosti,
poput Dantea, Goethea, Shakespearea i Puškina, uz čije se ime veže i
činjenica da imaju personalne enciklopedije. "Krležijana" je i
veliki uspjeh hrvatske leksikografije te hrvatske kulture i
znanosti uopće, istaknuo je akademik Dalibor Brozović, glavni
ravnatelj Leksikografskoga zavoda "Miroslav Krleža" na javnome
predstavljanju "Krležijane" i Bibliografije Miroslav Krleže,
priređenomu danas u Zagrebu.#L#
U Leksikografskome zavodu tom su se prigodom okupili brojni
uzvanici iz hrvatskoga kulturnog i javnog života, koji su uz
djelatnike Zavoda, uveličali predstavljanje toga
leksikografskoga pothvata kojim se zavod odužio svojemu
utemeljitelju, dugogodišnjemu ravnatelju i redaktoru
enciklopedijskih izdanja.
Na ediciji kao što je "Krležijana" hrvatskome narodu mogu
pozavidjeti brojni narodi, a vrsnoćom obavljenoga posla
"Leksikografski zavod" se potvrdio kao dosljedan nasljednik
svojega utemljitelja, rekao je akademik Nikola Batušić.
"Krležijana" je metodološki utemeljena na načelima suvremene
leksikografije i predstavlja djelo tako oblikovana sadržaja kojim
je učinjena temeljna identifikacija i verifikacija Krležina djela,
koja će "vrijediti" dulje vrijeme, ustvrdio je Batušić.
Uz to, "Krležijana" je i najveći poticaj trajnoj Krležinoj
dijalogičnosti koja i danas poziva i izaziva na razgovor.
Ravnopravan dijalog sa tako zahtjevnom osobom kao što je Miroslav
Krleža, čitateljstvu je omogućila skupina od 61 stručnjaka,
okupljena u uredništvu "Krležijane", na čelu s glavnim urednikom
Velimirom Viskovićem, istaknuo je akademik Batušić.
Zašto baš Krleža, pitanje je na koje dr. Zoran Kravar, među
ostalima, odgovara i argumentima tematske cjeline i otvorenosti
Krležina djela te polimorfnosti i kompleksnosti njegova književnog
opusa.
Glavni urednik "Krležijane" Velimir Visković podsjetio je da su
pred čitateljima tri encikoledijska sveska na kojima je nevelika
redakcija radila nešto manje od 15 godina. Napomenuvši da je
"Krležijana", koliko je njemu znano, prva personalna enciklopedija
toga obujma posvećena piscu dvadesetoga stoljeća, Visković je
ustvrdio da ona posvjedočuje i visoku razinu hrvatske znanosti o
književnosti i leksikografije.
U proteklome razdoblju, rekao je Visković, okolnosti nisu baš
uvijek bile potpuno naklonjene ni Krleži niti enciklopediji, pa su,
primjerice, osamdesetih godina prigovarali uredništvu da su u
uređivački odbor pozvali prononsirane nacionaliste i rušitelje
Krležina kulta. Početkom devedesetih kritički se pak preispitivao
status samoga Krleže unutar nove hrvatske kulturne paradigme, a ni
uredništvo nije bilo pošteđeno prigovora, koji su tada bili druge
vrste od prije spomenutih, dometnuo je Visković.
Pa ipak, usprkos teškoćama, javnosti u ovome trenutku
predstavljamo zaokruženo enciklopedičko djelo koje obuhvaća oko
1600 stranica, 2000 enciklopedičkih članaka i 700 ilustracija,
istaknuo je glavni urednik "Krležijane". Pojedinačno su obrađeni
svi Krležini tekstovi, a u velikim sintetskim člancima i svi
žanrovi kojima se Krleža bavio - dnevnik, drame, eseji, novele,
poezija, polemike, putopisi, romani, kao i svi poetski ciklusi i
sve važnije knjige. Bitni biografski podatci su pak sadržani u
najduljemu članku enciklopedije - Životopisu Miroslava Krleže.
Bibliografija Miroslava Krleže donosi fascinatnu, kritički
sređenu, bibliografiju Krležinih radova, za koju je kao polazište
poslužila bibliografija koju je pred više od tri desetljeća načinio
Davor Kapetanić, napomenuo je Visković.
Glavni urednik "Krležijane" zahvalio je za uspješnu i učinkovitu
suradnju cijeloj redakciji i suradnicima, a poimenice članovima
uređivačkog odbora te direktorima i ravnateljima Zavoda - Ivi
Ceciću, koji je, istaknuo je Visković, i najzaslužniji za
pokretanje edicije, te Vladimiru Pezi i Daliboru Brozoviću, kao i
preminulome Igoru Gostlu.
(Hina) ip dd