VLADA: RATNE ŠTETE IZAZVANE SRPSKOM AGRESIJOM 236,4 MILIJARDE KUNA (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 14. listopada (Hina) - Izravne ratne štete što ih je Hrvatska pretrpjela u srpskoj agresiji iznose 236,4 milijarde kuna (65,3 milijarde njemačkih maraka ili 37,1 milijardi američkih dolara). Te se štete odnose na razdoblje od 15. kolovoza 1990. (kada je počela balvan revolucija) do 31. kolovoza 1995., kraja mjeseca u kojem je bila akcija "Oluja", odnosno do 15. siječnja 1998. za hrvatsko Podunavlje kada je završena mirna reintegracija tog dijela Hrvatske. Istaknuto je to na današnjoj sjednici hrvatske Vlade koja je prihvatila završno izvješće o ratnim štetama.#L# U srpskoj agresiji, ratu protiv Hrvatske izgubljen je jedan i pol bruto domaći proizvod, rekao je premijer Zlatko Mateša. Iako je napomenuo da te štete ne mogu biti 'alibi' za djelovanje Vlade ili bilo kojeg ministra, Mateša je istaknuo da istodobno te štete dugoročno predodređuju prilike u Hrvatskoj, stanje njenih financija i državnog proračuna. Hrvatska će država, njen proračun dugoročno imati taj trošak, što će dugoročno odrediti troškove ne samo ove, nego i vlada koje slijede, rekao je premijer. "Mi znamo što znači kada to (trošak) ne bi imali u proračunu. Onda bi stopa PDV-a bila 12 do 14 posto", kazao je Mateša otklanjajući prigovore kako je rat završen i kako više ne bi trebao utjecati na stanje u državi. Od ukupno 236 milijardi kuna ratnih šteta, oko 40 posto odnosi se na materijalne štete, 26 posto na troškove rata i neodržavanja dobara, a 33,7 posto na život i zdravlje ljudi. Hrvatsko je gospodarstvo izgubilo čitav razvojni srednjoročni ciklus, istaknuo je predsjednik Državne komisije za procjenu i popis ratnih šteta Ivan Novačić. Izravne štete u gospodarstvu iznose 36,8 milijardi kuna, dok su građani u ratu izgubili dobara u vrijednosti 46,5 milijardi kuna. U ratu je uništeno oko 15 posto stambenog fonda, odnosno od ukupno 1,4 milijun stanova uništeno je 217.000. Štete počinjene životu i zdravlju ljudi procijenjene su na nešto manje od 80 milijardi kuna. "Vjetrovima rata poharano je 270.000 pučana", kazao je Novačić. Procjene o broju poginulih i nestalih kreću se od 13 do 15 tisuća, a demografske procjene govore da je u agresiji poginulo i nestalo do 20 tisuća osoba, rekao je. Po visini ratnih šteta prednjači Vukovarsko-srijemska županija, slijede Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska i Zadarska županija. Na te četiri županije otpada 55 posto ukupnih šteta. Sam Grad Vukovar sa Sotinom pretrpio je štetu od 2,6 milijardi maraka. Hrvatska je, podsjetili su premijer Mateša i potpredsjednik Vlade Jure Radić, praktički sama morala obnavljati uništeno u ratu, odnosno dobila je tek dva posto pomoći iz svijeta. Prema iznijetim podacima, u proteklih pet godina Hrvatska je za otklanjanje ratnih šteta iz proračuna izdvojila 10,4 milijarde maraka. Još osam do 10 godina borit ćemo se s posljedicama tih šteta, kazao je Novačić. Izvješće o ratnim štetama, kao dio istine o Domovinskom ratu i stradanjima koja su pogodila Hrvatsku, dobilo je visoke ocjene gotovo svih ministara. To će izvješće, kazao je ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović, poslužiti kao prilog tužbi koju je Hrvatska podnijela protiv SRJ, odnosno Srbije i Crne Gore pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu. U okviru Sporazuma o normalizaciji odnosa sa SRJ, Beogradu je već postavljeno pitanje ratnih šteta i o tome se razgovara, rekao je i ministar vanjskih poslova Mate Granić. Članovi Vlade suglasni su da izvješće treba prevesti na strane jezike. Treba ga uručiti stranim veleposlanicima u Zagrebu, UN-u, OESS-u, svima koji, kaže premijer, dobro znaju kako bi se mi trebali ponašati, ali su malo spremni pomoći nam u otklanjanju ratnih šteta. (Hina) bm/bn sšh