GS: TKO JE ODGOVORAN ZA KOLAPS CROATIA LINEA

ZAGREB, 27. listopada (Hina) - Kriza na svjetskom pomorskom tržištu te naslijeđena visoka zaduženost, po mišljenju Ministarstva pomorstva, prometa i veza, uzroci su u kojima treba tražiti razloge za poslovni kolaps "Croatia Line". A "poremećaji na financijskom tržištu tranzicijskih zemalja" te proračunska ograničenja utjecali su na nemogućnost iznalaženje potrebnih sredstva za provedbu programa sanacije tvrtke i mjera za sprječavanje nekontroliranog stečaja. Takve ocjene mogu se iščitati iz opširnog odgovora Ministarstva pomorstva, prometa i veza na zastupničko pitanje Nikole Ivaniša o razlozima i odgovornosti za poslovni kolaps riječkog brodara. #L# Ocjenjujući da su grube pogreške u pretvorbi te pogrešna poslovna politika uprave tog nekada najvećeg i u svjetskim brodarskim krugovima uglednog hrvatskog linijskog brodara, kompaniju dovele u nekontrolirani bankrot s nesagledivim gospodarskim i socijalnim posljedicama, Ivaniš je pitao hoće li za to snositi odgovornost Uprava i Nadzorni odbor poduzeća ili Hrvatski fond za privatizaciju, pod čijom je ingerencijom "Croatia Line" bila posljednjih šest godina. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza koje je pripremilo odgovor na to pitanje, pak, drži kako su "Uprava i Nadzorni odbor društva 'Croatia Line-a' te Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) u okviru svojih mogućnosti i ovlasti poduzimali potrebne radnje za očuvanje Croatia Linea kao linijskog brodara a zatim i kao brodara slobodne plovidbe u vrlo nepovoljnom poslovnom okružju". "Za pad vozarina na svjetskom tržištu kao generatora poslovnih gubitaka i za pad tržišnih cijena brodova kao najvrednije imovine društva ne može se držati odgovornim Uprava i Nadzorni odbor Croatia Linea ili HFP", stoji u odgovoru Ministarstva, koje dalje navodi da je pored ovih objektivnih okolnosti na svjetskom pomorskom tržištu, uzroke kolapsa potrebno tražiti u naslijeđenoj visokoj kratkoročnoj i dugoročnoj zaduženosti, a ne u pretvorbi tvrtke izvršenoj 1997. godine. Ministarstvo osporava ocjenu iz pitanja zastupnika Ivaniša kako je 1992. godine "Croatia Line" bila tržišno i financijski vrlo stabilno brodarsko društvo, tvrdeći da se već tada riječka tvrtka nalazila u velikim poslovnim i financijskim teškoćama. "One datiraju još iz bivše države koja je 1989. godine ukinula proračunske subvencije za tog teretnog linijskog brodara čime je izostao značajan dotadašnji izvor financiranja njegovog poslovanja". Raspadom bivšeg jugoslavenskog tržišta, na kojem je ostvarivao više od trećine poslovnih prihoda, poljuljan je i dotadašnji tržišni položaj riječkog brodara koji od 1990. godine bilježi velike gubitke što je za posljedicu imalo nagli porast kratkoročne i dugoročne zaduženosti. Godine 1992. procijenjena tržišna vrijednost svih brodova tog brodara iznosila je 297 milijuna USD, a gotovo isto toliko iznosila je i njegova zaduženost, tvrde iz Ministarstva. Ivaniš, pak, napominje da je 1992. godine potvrđena procjena neto (po odbitku svih dugoročnih i kratkoročnih potraživanja) vrijednosti "Croatia Line-a" u visini od 262 milijuna dolara, navodeći da je u to vrijeme kompanija po ukupnom prihodu bila među pet najvećih u Hrvatskoj, imala u vlasništvu 50 brodova i vrijedne nekretnine. Ministarstvo odgovara da je tadašnja procjena vrijednosti od 262 milijuna USD bila nerealno visoka, a pored smanjivanja procijenjene vrijednosti za iznos nepokrivenih gubitaka, kasnije za oko sto milijuna USD utvrđena niža procijenjena vrijednost Croatie Linea proizišla je i iz toga što do 1993. nije obavljena konsolidacija bilanci niti revizija financijskih izvješća. Zbog ratnih okolnosti, kaže se u odgovoru, Vlada tada nije bila u mogućnosti osigurati adekvatnu financijsku potporu potrebnom programu sanacije društva, a u takvim je okolnostima 1992. imenovana nova Uprava (na čelu s Dariom Vukićem), koja se "prihvatila iznimno teškog zadatka sanacije poslovanja Croatia Linea bez financijske pomoći države". Kroz preustroj poslovanja u razdoblju od 1993. do 1996. godine uz ostvarenu dobit u poslovanju tvrtka je očuvala sva glavna inozemna tržišta i zadržala više od 80 posto prihoda iz linijskog brodarstva, navodi Ministarstvo, dodajući da je, međutim, iako znatno smanjena, previsoka kratkoročna i dugoročna zaduženost ostala najveća opasnost za opstanak tvrtke. Uz to, u 1997. godini nastupila je na svjetskom pomorskom tržištu najdublja kriza u posljednjih 20 godina, čija je posljedica bio nagli pad vozarina i cijene brodova. Nakon što je Croatia Line u 1997. godini iskazala gubitak u poslovanju, njena Uprava i Nadzorni odbor uz potporu HFP-a u travnju prošle godine uputili su Vladi RH prijedlog sanacijskog programa čija je ukupna vrijednost iznosila 78,8 milijuna dolara. Vlada je, navodi se, u lipnju donijela odluku o izdavanju 20 milijuna USD (od traženih 42,2 milijuna) državnih jamstava Croatia Lineu te odobrila traženu pozajmicu od 5,5 milijuna dolara putem HFP-a. S obzirom da su u međuvremenu angažirani američki konzultanti u srpnju dali povoljno mišljenje o radu uprave i predloženom sanacijskom programu, Vlada je u rujnu 1998. usvojila cjelokupan sanacijski program. Zbog, kako objašnjava Ministarstvo, poremećaja na financijskom tržištu tranzicijskih zemalja, Uprava društva tek je djelomično uspjela realizirati inozemne zajmove po izdanim državnim jamstvima. Od odobrenih 42,2 milijuna USD državnih jamstava, ukupno je realizirano 25 milijuna USD. Uprava društva za 1999. godinu predložila je uvođenje subvencija za svoje linijske servise u državnom proračunu što Vlada nije bila u mogućnosti realizirati radi proračunskih ograničenja. Potom je Uprava Croatia Linea posredstvom HFP-a i Ministarstva privatizacije predložila Vladi donošenje žurnih mjera za sprječavanje nekontroliranog stečaja tvrtke što se odnosilo na financijsku pomoć od 40 milijuna dolara za transformaciju tvrtke u brodara slobodne plovidbe te izdavanje mjenica u iznosu od 9,2 milijuna dolara za izmirenje dospjelih obvezan prema hrvatskim bankama. Vlada je krajem veljače zadužila nadležna tijela državne uprave da između izvore potrebnih sredstva, ali uz sve "poduzete napore, osim pozajmice HFP-a od pet milijuna dolara, tražena sredstva nije bilo moguće osigurati", zaključuje se u odgovoru Ministarstva pomorstva prometa i veza. (Hina) ds