ODGOVOR PREDSJEDNIKA VLADE BOŽIDARU VUKASOVIĆU

ZAGREB, 13. listopada (Hina) - Nema potrebe da Vaše "Otvoreno javno protestno pismo" ostane bez odgovora, odnosno, kakao Vi kažete, da na nj reagiram "šutnjom koja je isto tako mogući odgovor". Upravo suprotno, držim da je nužno odgovoriti Vvam na to pismo, jer ono sadržava mnogo neistina i zato pridonosi dezinformiranju hrvatske javnosti, ističe predsjednik hrvatske Vlade mr. Zlatko Mateša u odgovoru na otvoreno javno prosvjedno pismo Božidara Vukasovića. #L# Božidar Vukasović, javnosti poznat po zauzimanju za zaštitu interesa štediša Ljubljanske banke, jučer je otvoreno pismo za premijera Matešu predao na porti Vlade i sazvao konferenciju za novinare pred vladinom zgradom. Vukasović je tad istaknuo da je Sporazum o imovinsko-pravnim odnosima dviju država potpisan unatoč dogovoru da se neće moći raspolagati i prodavati slovenska imovina u Hrvatskoj dok se ne riješi pitanje Ljubljanske banke. Vukasović pritom optužuje premijera da je tim sporazumom "velikodušno oprošten" slovenski dug za prenesenu štednju Ljubljanske banke od 600 milijuna njemačkih maraka. Ugovor o uređenju imovinsko-pravnih odnosa, koji smo 8. listopada 1999. potpisali premijer Drnovšek i ja u ime svojih vlada, ne odnosi se na uređenje odnosa s Ljubljanskom bankom - Glavnom filijalom Zagreb, kao ni odnosa s Nuklearnom elektranom "Krško". Ti će se odnosi urediti posebnim ugovorom, što je i izrijekom navedeno u stavku 2. članka 2. Ugovora, ističe Mateša u odgovoru Vukasoviću. Dakle, taj ugovor ni na koji način ne utječe na neriješeno pitanje prenesene i neprenesene devizne štednje Ljubljanske banke - Glavne filijale Zagreb, pa je stoga nejasno kako ste došli na ideju da bi potpisivanjem Ugovora o uređenju imovinsko-pravnih odnosa "za vijeke vijekova bio oprošten dug od 600 milijuna maraka koji potražuju hrvatski štediše od Ljubljanske banke". Potpis Ugovora svjedoči da je Hrvatska pravna i demokratska država, u kojoj je dosljedno poštivanje prava vlasništva jedno od najviših ustavnih vrijednosti. Ugovorom o uređenju imovinsko-pravnih odnosa sa slovenskim osobama (fizičkim i pravnim) na području Republike Hrvatske priznaju se, kao stečena prava, pravo vlasništva i druga stvarna prava koja su osobe iz te republike prije razdruživanja stekle na pravno valjan način i za koji su platile određenu cijenu. Naravno, Ugovorom ta ista prava priznata su hrvatskim osobama na području Republike Slovenije. Jer, kakve bi demokratske i pravne države bile Hrvatska i Slovenija kad bi nijekale takva "stečena prava". Postavlja mi se, međutim, pitanje Vašeg prava da se obraćate hrvatskoj javnosti u ime hrvatskih poreznih obveznika (za koje je inače dodatno nejasno kako mogu biti oštećeni potpisom Ugovora), jer svatko tko djeluje u ime nekoga mora za to biti opunomoćen i u dobroj vjeri štititi interese svih onih koje zastupa, dodaje se u odgovoru. Naravno, pretpostavka je da pri tomu dobro poznaje problematiku o kojoj govori, što se iz Vašeg pisma nikako ne može zaključiti. Kao što je potpisala Ugovor o uređenju imovinsko-pravnih odnosa nakon višegodišnjih napornih pregovora, Vlada Republike Hrvatske nastavit će pregovarati s Republikom Slovenijom i o svim drugim otvorenim pitanjima, uključivo i pitanje Ljubljanske banke - Glavne filijale Zagreb, vodeći računa o zaštiti interesa hrvatskih štediša. Stoga je predložila posredovanje međunarodnog stručnjaka, kako bi ubrzala rješavanje tog pitanja, ističe premijer Mateša u odgovoru Vukasoviću. (Hina) pp gk