NJ 26. X.TAZ: SINDIKALNI POKRET U BIH

NJEMAČKA DIE TAGESZEITUNG 26. X. 1999. Zajedno za socijalna prava "Željezničari dižu pesnice, radnici iz zeničke čeličane skandiraju prosvjedne parole, radnici iz Tuzle, Mostara i drugih bosanskohercegovačkih općina zajedno prosvjeduju. Više od 50 tisuća ljudi došlo je u Sarajevo kako bi prosvjedovalo protiv pasivnosti vlade bošnjačko-hrvatske federacije i istaknulo svoje socijalne zahtjeve. Doputovalo je čak i izaslanstvo srpskih sindikalaca iz Banje Luke. Došlo bi daleko više radnika da vlada nije prethodno naložila nekim autobusnim poduzećima da ne prevoze radnike. Dugo neaktivni sindikati bude se iz mrtvila. Gledano izvana, proteklih se godina stanje u Bosni i Hercegovini poboljšalo. Obnovljene su mnoge razorene kuće i sela, privreda se počinje oporavljati, a ponuda u dućanima je bogata. U Sarajevu su čak svakodnevni zastoji u prometu počeli izazivati nervozu. No, izgled vara. Položaj većine stanovnika ni u kom slučaju nije ružičast. 'Od travnja nisam dobio plaću - samo obročne isplate od po 200 maraka', kazao je jedan zaposlenik energetskog koncerna 'Energoinvest', koji je prije rata zapošljavao 60 tisuća ljudi. Njegove kolege Ramiz Suhašić i Ilija Mihulić iz Odžaka, grada u sjevernoj Bosni, žale se da nakon završetka rata u njihovoj regiji nije bilo ulaganja. 'Kod nas stopa nezaposlenosti iznosi 99 posto. Da smo si to mogli priuštiti, iz naše bi regije ovamo došle tisuće ljudi', ističu oni. Milan Jovičić, bivši inženjer i jedan od prvih zaposlenika aluminijskog kombinata u zapadnom dijelu Mostara, kritizira 'etničku privredu'. 'Kao Srbin ostao sam tijekom cijeloga rata u Mostaru, a ne smijem se više vratiti na svoje radno mjesto zato što sam Srbin', ističe on. Po njegovim riječima, aluminijski kombinat pod čvrstim je nadzorom Hrvata i zapošljava samo njih, a propali su svi pokušaji međunarodne zajednice da odvrati hrvatske političare od takve politike. 'Zahtijevamo kraj nacionalizma i takve etničke privrede', kazao je i Emir Hasanhadžić. On se namjerava vratiti u svoj zavičaj u Banjoj Luci, ali tamošnje srpske vlasti sprječavaju čak i traganje za radnim mjestom. Ratna su vremena prošla. 'Želimo normalno živjeti kao ljudi u drugim zemljama', zahtijeva Sulejman Hrle, predsjedatelj sindikata u Bosni i Hercegovini. Uz rečene probleme valja spomenuti i korupciju, ističe Hrle. Po njegovim riječima, socijalni položaj radnika u Bosni katastrofalan je, a nezaposlenost i male ili čak neisplaćene plaće gurnule su zaposlene ispod praga egzistencijalnog minimuma. 'Zahtijevamo više plaće i državu koja će se brinuti za socijalne pitanja. Mnogi umirovljenici već mjesecima nisu dobili novac', naglašava Hrle. Žele li sindikati povratak socijalizma? Sindikati nemaju ništa protiv privatizacije, ali o svim koracima mora se raspravljati s radnicima, tvrdi Hrle. Opskurni ljudi ne smiju dobiti priliku da prigrabe tvornice, dodaje on. 'Želimo graditi, a ne uništavati', prekida ga gomila, plješćući srpskom izaslanstvu iz Banje Luke. 'Organizirat ćemo slične demonstracije i u Banjoj Luci ako nam vlada ne iziđe u susret', izjavljuje Mirko Ponjarac, vodeći sindikalist iz republike srpske. Ubuduće će sindikati iz oba dijela Bosne i Hercegovine snažnije surađivati, napominje on. 'Ova demonstracija je otklon od nacionalizma u smjeru socijalnog pokreta', poveselio se promatrač europskog sindikalnog saveza Peter Seideneck. Po njegovim riječima, vlada federacije pod vodstvom premijera Edhema Bičakčića pokušala je represivno utjecati na sindikate. 'Ne bude li ta demonstracija ometana provokacijama, sindikalni pokret će živnuti', izjavljuje europski stručnjak. Sindikalni pokret ne prosvjeduje samo protiv vlade, on je neovisan, neće dopustiti da ga upregnu u kola drugih političkih stranaka, ističe Seideneck" na kraju izvješća Ericha Rathfeldera.